Dobro dosli!
Ulogujte se ili registrujte svoj nalog :)
DRAGI CLANOVI NAKON 10 GODINA RADA FORUM CE BITI UGASEN DO KRAJA 2015 GOD. OTVARANJE NOVOG FORUMA BICE NAJAVLJENO NA FB STRANICI https://www.facebook.com/Alex.astrology

Niste konektovani. Konektujte se i registrujte se

 » DILEME(?) » mitologija » Nordijska mitologija

Nordijska mitologija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole  Poruka [Strana 1 od 1]

1default Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:30

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Mitologija i narodna predaja vrlo su važan deo svake kulture. Nordijske su zemlje bile u slabom, gotovo nikakvom doticaju s ostalim kulturama sve do vikinških pohoda u 9. stoljeću. Nikakvih zapisa o njihovim običajima i religiji nije bilo do početka 13. stoljeća, do Snorrijeve Edde. Ovaj rad sažeto opisuje mitske priče sakupljene u tom delu, te traži veze između mitologije i uslova u kojima je ona stvarana. Isto tako iznosi neke priče iz folklora, i otkriva na koji se način razlikuju od mitskih priča.

Uvod

Mitovi severne Evrope predstavljaju najpoznatiji deo prethršćanske mitologije germanskih naroda koji su naseljavali područja od krajnjeg severa kontinenta pa sve do njegove unutrašnjosti. Povijesni izvori koji poieču iz vikinškog doba ( oko 800. do 1100. godine n. e.) govore o bogatoj mitologiji ovih hrabrih, ali iznimno surovih ratnika, i iako pisanih izvora gotovo i nema, gomile sačuvanih artefakata i imena božanstava u korenima mnogih reči i imena svedoče o velikom štovanju i odanosti toj drevnoj religiji.

Skandinavski je plemenski i ratarski način života davao iznimno male šanse za opismenjavanje, te su se mitološke priče i bajke prenosile s kolena na koleno isključivo usmenim putem. Vikinški osvajački pohodi na franačko i anglosasko kraljevstvo u 8. i 9. stoljeću bili su nemilosrdno pljačkanje i pustošenje. Nitko nije vjerovao da takvi varvari, koji ne pokazuju ni najmanju trunku poštovanja prema tuđoj religiji i kulturi, i sami imaju jednako vrednu i zanimljivu religiju i kulturu. Verojatno zato gotovo sve što znamo o mitologiji nordijskih naroda potiče iz dva islandska teksta; Stihovana Edda ili samo Edda, zbirka je od trideset pesama nepoznata autora, nastala negde između 850. i 1200. godine. Prozna ili Snorra ( Snorrijeva ) Edda priručnik je za pesnike i ujedno uvod u severnogermansku mitologiju koji je sabrao islandski istoricar Snorri Sturluson.

Postanak i oblikovanje mitologije

Od svojih najranijih početaka čovjek kao racionalno biće manje ili više sustavno promatra i promišlja svijet oko sebe. O svemu što vidi, čuje ili dotakne, čovjek ima potrebu promisliti, sve što se dogodi čovjek želi shvatiti. Uz to što je misaono biće, kažu za čovjeka da je i društveno biće. Kad shvati što se oko njega zbiva, ili kad mu pri tome treba pomoć, obratit će se nekom drugom pripadniku svoje zajednice kako bi s njim podijelio svoje otkriće ili nedoumicu. Kako drevni čovjek nije mogao dokučiti stvarne uzroke života i smrti, izmjene godišnjih doba, dana i noći, vremenskih prilika i gomile drugih stvari koji su suvremenom čovjeku ( većinom ) poznati, on je te uzroke pripisao višim, najčešće personificiranim silama. Razlog takve personifikacije vjerojatno leži najvećim dijelom u opravdanom strahu koji je snaga prirode budila u čovjeku, no taj je isti čovjek oduvijek imao potrebu nekome se obratiti kad zakažu svi »ovozemaljski« prijatelji, tražiti stvari koje ne može postići običan smrtnik ili pak vjerovati da je zaštićen silom koja je jača od svakog živog čovjeka. Naravno, iako se u raznim mitologijama mogu pronaći prilično slična vjerovanja o postanku svijeta, prvih ljudi i životinja i sl., ovisilo je o podneblju i načinu života pojedinog naroda čemu će se pridati najveća važnost i kako će mitologija biti ustrojena, tj. kakve će funkcije biti raspodijeljene među bogovima. Tako su Grci za grmljavinu i nevrijeme »okrivili« Zeusa, Egipćani su plavljenje Nila pripisivali Ozirisu, a Maye štovali boga kiše Čaka.

Da bi razumio skandinavsku mitologiju, čovjek dakle mora pokušati stvoriti si barem približnu sliku života skandinavskog čovjeka prije više od tisuću godina. Na sjevernim i zapadnim obalama onoga što je danas Norveška ljudi su živjeli još prije završetka ledenog doba, prije otprilike 10 000 godina. Tada je većina regije bila prekrivena debelim slojem leda, koji se počeo topiti tek oko 2000 godina pr. n. e. te su područje počela naseljavati germanska plemena. Kao što je već navedeno, mala neujedinjena plemena na čelu s plemenskim starješinama ili kraljevima živjela su loveći i obrađujući zemlju, neprestano se boreći s hladnoćom i tamom noći koja je u nekim dijelovima trajala i po šest mjeseci. Granica između života i smrti bila je vrlo mala i često prelažena.

Taj je antagonizam prirode spram sjevernogermanskih naseljenika imao veliku ulogu u stvaranju njihovih mitova, ali i u stvaranju najomraženijih ratnika 9. i 10. stoljeća u Europi – Vikinga. Njihova su osvajanja krenula iz Danske, južne Norveške i južne Švedske oko 800. godine i trajala su gotovo 300 godina. U tim su pohodima vikinški ratnici napali i osvojili Britaniju, Baltičke države, sjevernu Francusku ( Normandiju ) i Irsku. Iako se vjerojatno mitologija rađala već i puno prije ovih događaja, sigurno je i ratnička povijest ovog naroda imala u njezinom konačnom obliku velik udio, što je vidljivo iz činjenice da je Odin, vrhovni bog i otac svih bogova istovremeno i otac palih u ratu, bog rata.

Ako, dakle prihvatimo činjenicu da je nordijska mitologija i narodna predaja nastala iz bespoštedne borbe ovih naroda sa snijegom, ledom i uzburkanim morem u zemljama sjevera, te neprestanim okršajima na kopnu i moru, lako ćemo shvatiti zašto su njihove priče tako mračne i hladne, nerijetko vrlo nasilne i gotovo uvijek prožete strahom od srdžbe prevrtljivih i nepredvidivih bogova.

Mitologija i folklor

Iako se u prvilo često isprepliću, treba ipak istaknuti razliku između onoga što smatramo mitologijom nekog naroda i njegovim folklorom, tj. narodnom predajom. Kao što je već napomenuto, mitologija nastaje uslijed čovjekove želje da objasni postanak svijeta i stvari, otkrije zagonetke života i smrti, shvati korijene društva i društvenih institucija. Jednako tako i bajke i priče koje se u narodu prepričavaju od pradavnih vremena jednim dijelom pokušavaju objasniti čovjekova iskustva i zadovoljiti njegovu znatiželju. No, za razliku od narodnih pripovjetki koje najčešće u centar događaja stavljaju čovjeka ( koji ponekad i posjeduje nadnaravne moći ), i, rjeđe, kojekakve životinje ili čudovišta, u mitološkim se pričama gotovo uvijek govori o božanskim ili polubožanskim stvorenjima, ako ne kao glavnim, onda barem kao sporednim akterima. Nadalje, mitovi kao drevne religije tvore cijeli sustav vjerovanja i raznih obreda, dok je folklor mnogo fragmentarniji i ima više svjetovni karakter. Mitološku građu stvarale su najčešće vladajuće socijalne grupe ( plemenski starješine, druidi, vračevi...), a niži slojevi, narod neovisan ili čak suprotstavljen kulturi elite iznjedrio je jednako važne bajke i »bapske priče«. Jedan od utjecajnih mislilaca osamnaestog stoljeća rekao je da svaka nacija ima vlastiti identitet, svoju »dušu«, čiji se najčistiji izraz nalazi u poeziji neknjiževnih stvaralaca, nepoznatih sastavljača i pripovijedača epova, balada i narodnih pjesama. Jednako kao i mitologija, folklor jedne zajednice može nam dati možda i najjasniju sliku o tome kako je nekad svijet izgledao i kako ga je čovjek vidio i promišljao, te ga nikako ne treba zanemarivati niti potcjenjivati.

2default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:31

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Narod i bogovi; »Crni Tor« protiv »Bijelog Krista«

Važno je napomenuti da Snorrijeva Edda, iako vrijedan izvor za upoznavanje sjevernogermanske mitologije, nije njezina općenito važeća slika ( Maček, 1997; 11 ). Unatoč Snorrijevoj znanstvenoj objektivnosti i radnji usklađenoj s mitološkim pjesmama, nije mogao pobjeći od srednjovjekovnog, kršćanskog vremena u kojem je živio ( u doba nastanka djela Island je već dva stoljeća bio pokršten ).

Kad su Vikinzi početkom 9. stoljeća počeli pustošiti susjedne zemlje, svaki njihov susret sa kršćanstvom završavao je pogubno ( za kršćane, dakako ). Bez imalo želje za upoznavanjem stranih kultura, ali odan svojim božanstvima, taj se ratnički narod ponajviše divio bogu groma, Toru. Njega su vidjeli kao vikinškog poglavicu natprirodne veličine i snage, hrabrog riđobradog borca, titanskog jelca i pilca. Iako ponekad nepredvidiv i razdražljiv, bio je svačiji zaštitnik, prijatelj i uzor. Najviše mitoloških priča ispričano je o njegovim smjelim pothvatima, znak u obliku njegovog malja nosili su ljudi oko vrata za sreću i zaštitu, te njime blagoslivljali nevjestu pri vjenčanju i stavljali ga u grob da zaštite mrtve. Još i danas bezbroj nordijskih imena sadrži u svome korijenu Torovo ime. Jedan od omiljenih bogova, posebice u Švedskoj, bio je i Frey, bog plodnosti, mira i zadovoljstva, kojeg se uvijek prikazivalo s uzdignutim falusom. U Staroj Uppsali u Švedskoj, ljudi su sve do 13. stoljeća poštovali kipove trojice bogova u velikom hramu. Kipovi bogova su bili postavljeni na prijestolja; Tor u sredini, Odin s jedne, a Frey s druge strane. Zanimljivo je da je Odinov kult bio prilično slabiji od kultova Tora i Freya. Odin je, naime bio onaj koji u boju pruža pobjedu, no kao i neki drugi veliki bogovi, bio je prevrtljiv i hirovit, te je pobjedu često znao i oduzeti. Rijetko bi se netko osmjelio, pa nadjenuo djetetu ime po njemu, a malobrojna su svetišta u kojima se molilo Odinu. Najčudniji je lik nordijske, pa čak možda i svjetske mitologije Loki, koji uz ulogu izdajice, pakosnika i antijunaka igra i onu mudrog savjetnika. Njegovi su postupci najčešće zlobni, te on nema ni poznatog kulta, niti se njegovo ime nalazi danas u bilo kojem obliku.

Kad su Vikinzi naselili Normandiju, koja je po njima potom dobila ime, vikinški pohodi prema jugu su polako počeli jenjavati, a kroz Dansku je počelo pokrštavanje Skandinavije. Bijeli je Krist polako zamijenio Crnog Tora, a simbol malja Mjollnira polako se stopio s kršćanskim simbolom križa. Crkva je poticala da se sva čudesa pripisuju kršćanskim likovima, bilo dobrim ili zlim ( Simpson, 1988; 21 ). Drevna religija se zasigurno još neko vrijeme zadržala u prostom puku, i stopivši se s folklorom iznjedrila mnoge priče i bajke koje možda i nisu više govorile o bogovima, no junaci su se još uvijek borili s mitskim čudovištima, a nestašni šumski vragovi i glupavi divovi spletkarili i plašili ljude. Sve dok ih nije stigao Malleus Maleficarum...

Nordijske priče i bajke

U mnogočemu se priče i bajke sjevernogermanskih plemena isprepliću sa njihovom mitologijom. I u njima postoje bogovi, iako su najčešće samo sporedni likovi, a postoji i Valhall, mjesto gdje odlaze poginuli ratnici. Postoji i sveto drvo svijeta Yggdrasill, iako su sačuvani opisi malo različitiji od onih Snorrija Sturlsona. Neke su priče izravno preuzete iz mitologije, kao ona o junaku Sigurdu, koji zbog poočimova blaga ubija zmaja, te nakon što čuje da ga poočim želi ubiti, preduhitri ga i uzme zlato. Ova legenda ima mnogo zajedničkog s mnogim indoeuropskim pripovijestima ( upozorenje o pohlepi, ocoubojstvo... ). Mnoge priče su proizašle iz štovanja velikih ratnika ili kraljeva, koji su nakon smrti sticali legendarnu slavu, a njihova djela opjevana u svim mogućim oblicima. Tako je, na primjer bilo s kraljem Olafom Haraldssonom iz Norveške ( 1016 – 1030 ), koji je svrgnut s prijestolja kad je krenuo u pokrštavanje svog kraljevstva, te poginuo u bitki dok se pokušavao vratiti na prijestolje.

Javljaju se tu i mnoga mitološka bića, poput mraznih i šumskih divova, zmajeva, patuljaka koji žive u zemlji ili pak gadnih trolova. Pojavljuju se, naime, i neka nova stvorenja. Možda prvi preci današnjih zombija, u norveškoj se predaji spominju oživjela tjelesa utopljenih ljudi, draugi. Ime su dobili prema staronorveškoj riječi draugr, nazivu za tijelo koje leži u grobu, ali tamo nastavlja »živjeti«, a kad ustaje iz groba, pretvara se u divljeg i zlog duha ( Simpson, 1988; 46 ). Tu su i vodeni dusi, poznati i u Škotskoj, gdje ih zovu kelpi. Oni se pojavljuju na obali u obliku konja, a ako ih tko zajaši, odvuku ga u more da se utopi. U Norveškoj su opasni trolovi i trolovice ( riječ troll znači čudovište ), koji navode ljude da s njima vode ljubav, vještice i divlji lovci ( jolerei ). Ovakvih primjera ima nebrojeno mnogo, no nisu toliko važni za ovaj rad.

U ovom kontekstu valja još samo spomenuti kako su i mnogi običaji skandinavskih naroda bili povezani ne samo s mitologijom, već i s narodnim vjerovanjima. Na primjer, tijela umrlih su se zakapala ili spaljivala zajedno sa pokojnikovim čamcem ili konjem, jer se vjerovalo da duša putuje s lomače uz dim. Takva se putovanja ne spominju nigdje vezano uz mitologiju, kao ni da se ratnici ponekad vraćaju iz Valhalla na obljetnicu svoje smrti, da bi na svome grobu još jednom vodili ljubav sa svojim ženama.

Neupitno je da mitologija i narodna predaja pružaju prilično dobar uvid u »dušu« naroda kojem pripadaju. Kako narod izgradi i oblikuje vlastitu mitologiju, tako te priče i vjerovanja dalje grade i usmjeravaju potomke onih koji su ih stvorili. Nordijska mitologija nije ostavila traga samo na skandinavske narode, već je na svakom uglu možemo naći i u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. Imena nekih bogova našla su svoje mjesto u nazivima dana u tjednu. Odin ili Wotan,Wodan – Wednesday ( srijeda ), Tor – Thursday ( četvrtak ), Frey – Friday ( petak ). Književna djela J. R. R. Tolkiena, koja su zbog nedavne ekranizacije još proširila krug obožavatelja, velikim se dijelom oslanjaju na građu skandinavske mitologije, što je potaklo i mnoge druge autore da se njome pozabave. Nadalje, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća upravo se u Norveškoj i Švedskoj rodio pravac metal glazbe kojeg su neki predstavnici pokušali ( i uspjeli ) oživiti svoju mitologiju i narodnu predaju, što je vidljivo iz imena nekih bendova ( Satyricon, Einherjer, Berserker...). Nordijska mitologija nasreću još nije doživjela vikinški pogreb, već čuči skrivena čak i među nama i čeka svoj trenutak da zavitla Mjollnirom.

3default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:31

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Abeceda nordijske mitologije

A

Aegir je germanski bog oceana, njegova supruga je Ran. Aegir ima devet kćeri koje upravljaju virovima pod njegovom vlašću. Prikazivan je kao starac sa bijelom kosom i prstima nalik na rakova kliješta. Napušta svoj podvodni dvorac samo iz jednog razlogaotapanje i uništavanje brodova i njihove posade. Vikinzi su mu često kao žrtvu prinosili zarobljenike kako bi ga udobrovoljili.

Aesir je kolektivno ime za glavnu rasu nordijskih bogova. Uz bogove Aesira potoje i bogovi Vanira. Aesirski bogovi pod vodstvom Odina su: Balder (bog ljepote), Bragi (bog riječitosti), Forseti (bog meditacije), Freyr (bog plodnosti, prvotno je bio iz Vanira), Heimdall (čuvar mosta), Holdr (slijepi bog), Loki (bog vatre i saveznik mraznih divova), Njord (bog mora, prvotno iz Vanira), Thor (bog gromova), Tyr (bog rata), Vili (Odinov brat), Ve (Odinov brat), Vidar (Odinov sin). Boginje Aesira su: Freya (boginja plodnosti), Frigg (Odinova žena), Sif (Thorova žena) i Idun (čuvarica jabuka mladosti). Živjeli su u Asgardu.

Agir Hler (bog mora, živi na otoku Hlesey, vješt s magijom, dolazi se hraniti na Asgard)

Alberich je mitski čarobnjak koji se spominje u legendama o Merovinzima, prvoj franačkoj dinastiji. Smatra se da je bio jedna od inspiracija za lik Oberona u Shakespeareovoj komediji San ljetne noći.

U Pjesmi Nibelunga se, pak, opisuje kao patuljak koji čuva blago Nibelunga, ali ga na kraju porazi Siegfried.

U nekim izvorima se poistovjećuje s likom Andvarija iz nordijske mitologije.

Richard Wagner ga je u svom opernom ciklusu Prsten Nibelunga opisao kao kombinaciju skandinavskog Andvarija i Albericha iz germanske mitologije.

Alfheim u nordijskoj mitologiji predstavlja zemlju vilenjaka, gdje žive svijetli vilenjaci (tamni žive u podzemlju).

Alfhild je skandinavska boginja, oblačila se kao ratnik kako bi izbjegla udaju za kralja Alfa. Pristala je na udaju tek kad su započeli borbu do smrti i kralj Alf je dokazao da je jak kao i ona.

Alvis (Alvíss) je ličnost iz nordijske mitologije.

Njegovo ime znaci sveznajući, mudar, razobrit. Bio je pripadnik rase pautljaka. U zamjenu za oružje koje je iskovao za bogove, bila mu je obećana Thrud, Thorova kćer. Thoru se to nije svidjelo pa je izazvao Alvisa na test znanja kako bi zaustavio vjenčanje. Rekao je Alvisu da mora dokazati da njegova velika modrost nadmašuje njegov nizak rast. Thor je je produžio test do izlaska sunca. Sunčeve zrake su pale na patuljka, a svi patuljci se pretvaraju u kamen dodirnuti sunčevim zrakama.

Amma ili Ríg je naziv za Veliku majka u nordijskoj priči o nastanku svijeta.

Andrihmnir (Andhrímnir) je ličnost iz nordijske mitologije, odnosno kuhar u Valhalli koji svaki dan koristi kotao zvan Eldhrimnir.

Andlang u nordijskoj mitologiji označava nebesko kraljevstvo južno od Asgarda koje služi kao sklonište dušama za vrijeme Ragnaroka, slično kao i Vidblain.

Angerboda ili Angrboda je u nordijskoj mitologiji ženski mrazni div, odnosno supruga boga Lokia. Rodila je troje djece: Jormungand (midgardska zmija koja ne narasla tako velika da je okružila cijelu zemlju), Fenrir ili Fenris (vuk Ragnarok) i Hel ili Hella (kraljica smrti).

Arnamentia, drevna britanska božica izvora kojui su preuzeli i stari Germani. Arnamentia je drevna britska božica proljetnih izvora.

Arvak i Alsvid u nordijskoj mitologiji predstavljaju konje koje vozi Sol (Asyniur) i koji ju hlade puhajući joj ispod ramena.

Asgard je naziv koji se u nordijskoj mitologiji koristi za dom bogova, zemlju Aesira. Onaj koji želi stići do Asgarda mora prijeći most Bifrost (duga).

Asgard je bio podijeljen u veliki broj odvojenih kraljevstava. Svakim je vladao drugi bog. Valhallom je vladao Odin, Thrudheimom Thor itd. Zidove oko Asgarda je izgradio Hrimthurs, koji je kao plaću zatražio ruku Freye, sunce i mjesec. Odin je pristao na to ako se zidine izgrade u roku od šest mjeseci. Hrimthurs je imao magičnog konja Svadifaria koji mi je pomagao u poslu. Na užas Odina i svih bogova, a posebno Freye, Hrimthurs je skoro već sve završio, ostala su mu još dva dana. Loki zavara Svadifaria i odmami ga podalje od njegovog posla. Hrimthurs nije stigao završiti posao bez Svadifaria u zadanom roku stoga mu ništa nije plaćeno.

Askr i Embla (staronordijski Askr ok Embla) su u nordijskoj mitologiji bili prvi čovjek i žena. Od njih je nastala cijela ljudska vrsta. Stvorili su ih Odin i njegova dva brata iz tri debla.

Asyniur, ženski Aesir, boginja.

Austri, Vestri, Sudri, Nordri, patuljci postavljeni u 4 kuta svijeta.

4default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:31

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

B

Balder, Baldr ili Baldur je u nordijskoj mitologiji bio drugi sin Odina i Frigge. Njegova majka je zatražila zakletvu od svih biljaka, stvorenja, elemenata i metala da mu neće nauditi. Svi su zakletvu položili osim biljke imele koja je smatrala da je premlada i premala da bi mu mogla nauditi. Tako se smatralo da je Balder imun na sve pa bi drugi bogovi iz zabave bacali stvari na njega.

Loki, bog prijevare, je nagovorio Hoda (Hod,Hoder), slijepog boga i Balderovog brata, da baci koplje izrađeno od imele na Baldera. Balder je odveden u Hel i Frigga moli Hellu da joj kaže što se može učiniti kako bi se Baldera vratilo iz mrtvih. Hella odgovara da će ga vratiti među žive ako će svako živo biće plakati za Balderom. Sva živa bića su žalila, osim starice Thokk, koja je ustvari prerušeni Loki. Baldur tako i dalje čeka u Helu sa svojom suprugom i vratiti će se ponovo tek nakon Ragnaroka kako bi pomogao u vladanju novim svijetom.

Beowulf je drevni anglosaksonski i danski heroj i junak istoimenog epa Beowulf.

Porijeklo legende o Beowulfu Anglosaksonci su pesmu o Beowulfu pevali davno pre nego je bila zapisana u 8. stoljeću, a dolje navedena priča potječe iz 10. stoljeća. Anglosaksonci su potomci severnoevropskih plemena koje su Briti pozvali 400. godine, nakon što su Rimljani napustili Britanski otok, da im pomognu u borbama protiv divljih škotskih plemena. Anglosaksonci su zapravo mešavina Angla, Saksonaca, Juta i Frižana. Ti Anglosaksonci nakon što su oterali divlja plemena u negostoljubive planinske severne krajeve Britanskog otoka, negdje oko 600. godine zaratili su i sa svojim domaćinima Britima, te im oteli velike delove Britanskog otoka. No, Anglosaksonci nisu bili naviknuti na maglom prekrivena glibovita i boćata jezera, pa su ubrzo nastale i prve legende i mitovi o strašnim čudovištima koja su vrebala iz tih jezera.

Legenda o Beowulfu Hrothgar, kralj Danaca, sagradio je u Heorotu veliku dvornicu za održavanje brojnih svečanosti na kojima je on delio zlatne narukvice svojim ratnicima i članovima družine. Tako se tekom tih svetkovina pila medovina, nazdravljale se brojne zdravice, a bardi su pevali o svima čudima ovoga Sveta. Zvuci bučna veselja noćima bi se dizali pod nebesa s visokih rožnika dvornice.

No, vani je vrebalo, u ustajalim vodama baruštine, zlo mitsko stvorenje imenom Grendel. Bio je Grendel opako čudovište, strah i trepet krajeva uz granicu, a zvuci svirke i ljudski smeh nanosili su mu strašne i netrpljive bolove. Jednu za drugom noći Grendel je patio u bolovima sve dok jednom nije odlučio da provali u Heorot. Straža pred dvornicom beše zadremala, a u samoj dvornici kraljeva družina dremala je shrvana veselicom i teških glava od belog piva, s trbusima punim raznih jestvina. Grendel im pregrize vratove i poput zaklane stoke odvuče ih u svoju jazbinu. Tako je punih dvanaest godina Grendel provaljivao u Horthgarsku dvornicu i odvlačio najvernije kraljeve ljude.

Nitko od inih ratnika nije se usudio suprotstaviti strašnom Grendelu, sve dok nije odnekuda pristigao mitski gaetski junak Beowulf. Ubrzo je Beowulf obznanio da će on ubiti strašnog Grendela ili će i sam umreti u njegovoj jazbini. Kraljev mitski ratnik Unferth odgovarao je Beowulfa od njegovog nauma, ali je on ipak te noći goloruk i nenaoružan dočekao u zasjedi Grendela. Nakon kraćeg rvanja, uz strašan, gnjecav zvuk trganja mesa, Beowulf iščupa Grendelu jednu moćnu šapu. Grendel urlajući i zavijajući od bola pobegne u mrak. Nastane veliko veselje, ali je ono bilo preuranjeno.

Naime već te iste noći iz mraka izroni još strašnije čudovište i još opakije stvorenje, a bila je to majka Grendelova koja je te noći usmrtila najboljeg kraljevog odličnika Aeschera. No, Beowulf i Unferth sada su sledili čudovište u mrak i saznali u kojem se jezeru ono krije. Kad je Beowulf odlučio zaroniti u tamne vode jezera Unfert mu pokloni svoj mitski mač Hrunting koji nije nikada mogao promašiti. Beowulf je zaronio u duboko jezero, a strašno ga čudovište odjednom iz mraka dohvati svojim čeljustima. No, nije ga moglo povrediti jer je Beowulf nosio oklop načinjen od metalnih prstenova. Beowulf udari čudovište mačem, pogodi ga, ali mač nije mogao probiti krljušti. Tada Beowulf ugleda veliki mač koji je davno pre pripadao nekom divu, on ga podigne i njime udari čudovište.

Vode jezera proključale su krvlju, kraljevi ljudi koji su stigli na jezero, žalosno su zaključili da je Beowulf mrtav. No, nije bilo tako, jer se ubrzo na površini jezera pojavio Beowulf noseću u rukama glavu Grendela i njegove majke. Nastane silno veselje i bučne gozbe koje potrajaše nekoliko dana. Nakon tih gozbi i bogatih darova koje mu je poklonio Hrothgar, Beowulf i njegovi ljudi iznova porinu svoj brod stazom galeba, tragom kita, natrag u zemlju Gaeta, gdje je Beowulf još dugo imao kraljevati.'

Bergelmir je ličnost iz nordijske mitologije. On i njegova žena su jedini mrazni divovi koji su uspjeli preživjeti utapljanje u krvi nakon što su Odin i njegova braća ubili Ymira.

Berserk je ličnost iz nordijske mitologije, unuk osmorukog Starkaddera i Alfhildee. Uvijek se borio divlje bez oružja.

Po njemu se nazivaju berserki ili berserkeri.

Bersekeri (berserci) su bili drevni nordijski ratnici, koji su se zaklinjali na vjernost bogu Odinu te se prije svake bitke dovodili u stanje ubilačke mahnitosti.

Odatle je taj pojam ušao u rječnike mnogih jezika svijeta kao opis divljih boraca, odnosno vojnika koji ne pokazuju nikakve milosti prema protivniku, ali ni straha za vlastiti život.

Ime mu dolazi od starog nordijskog izraza berserk, što na starom nordijskom jeziku doslovno znači medvjeđa koža. Smatra se da su se bersekeri tokom rituala pred bitku oblačili u medvjeđu kožu.

U nordijskoj mitologiji kao prototip bersekera služi ličnost pod imenom Berserk. Kasnije se spominju kao krvožedni vukodlaci koji napadaju i piju krv.

Bestla je ličnost iz nordijske mitologije. Opisuje se kao majka Odina i njegove braće Vilija i Vea, pripada rasi divova, njen suprug je Bor.

U nordijskoj mitologiji izraz Bifröst (alternativno Bilröst, ili Ásbrú) je naziv za dugu koja, kao most, spaja nebo i zemlju.

Billing ili Billingr je ličnost u nordijskoj mitologiji, odnosno otac prelijepe Rind koja je Odinu rodila sina Valia. Vali je kasnije ubio Hodera osvećujući tako Balderovu smrt.

Bilskirnir u nordijskoj mitologiji označava Thorovu halu u Thurdvangaru, jednu od najvećih zgrada ikad sagrađenih.

Po Bilskirniru je ime dobila istoimena neonacistička black metal grupa u Njemačkoj.

Bolverk u nordijskoj mitologiji označava ime koje si je Odin dao (preubučen u mraznog diva) kada je htio raditi posao koji su prije obavljali devet nestalih robova. Naknada bi bila jedan gutljaj medovine na dan, Suttung je to odbio.

Borr ili Burr (Bor) je ličnost iz nordijske mitologije, sin Buria, suprug Bestle, otac Odina, Vilia i Vea.

Bragi (Brage, Brego) je nordijski bog poezije i riječitosti, sin Odina i divkinje Gunnlode. Bio je oženjen za Idun (Iduna) čuvaricu "jabuka besmrtnosti".

Breidablik (Breiðablik) ili Balderove dveri je dom Baldera u Asgardu, gdje nije pristupila nijedna nečista stvar.

Brono je ličnost iz nordijske mitologije, sin Balderov i bog dnevne svjetlosti.

Brunhilda (Brunhild, Brünnehilde, Brynhil) je ličnost iz germanske mitologije, poznata kao moćna ženska ratnica, Valkira. Prkosila je Odinu i za kaznu ju je zatvorio unutar prstena vatre i zemlje govoreći da će tamo ostati dok hrabar junak ne dođe da ju spasi. Siegfied (Sigurd) ju je oslobodio, zaljubio se u nju i poklonio joj prsten Andvarinut ne znajući za njegovu kletvu. Na kraju Brunhilda saznaje da ju je Sigurd prevario s drugom ženom i ubije se. Nije znala da ga je ustvari začarala Grimhilda.

U nordijskoj mitologiji se Búri smatra prvi bogom, ocem Bora i djedom Odina. Rođen je iz leda koji je polizala Audhumla (krava).

Bylgja je ličnost iz nordijske mitologije, odnosno kći Aegira i Ran.

5default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:32

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

D

Dagr, Dagur ili Dag je nordijska božica dana.

Njezina majka je Nat (boginja noći). Dag leti nebesima na svom konju Skenfaxu, čija griva sjaji tako intenzivno da obasjava nebo i zemlju.

U nordijskoj mitologiji se sve sastoji od Devet svjetova koje štiti Yggdrasil:

Alfheim ili Ljossalfsheim, dom "svjetlih" vilenjaka
Asgard, dom aesirskih bogova
Jotunheim, svijet divova
Midgard, dom ljudske vrste
Muspelheim, zemlja vatre
Nidavellir, dom patuljaka
Niflheim, predio vječne hladnoće i beskonačne noći, dom nevrijednih mrtvih
Svartalfsheim, dom "tamnih" vilenjaka
Vanaheim, dom Vanira

Thor (staronjemački Donar) je nordijski Bog groma i munje, najstariji sin Odina (vladara bogova) i Jord (boginje zemlje).

Najjači od ljudi i bogova, gromoglasan, crvenobrad, ljubazan, zaštitnik Aesira od divova.

Često se povezuje s likom boga Peruna u slavenskoj mitologiji.

Njegova tri magična predmeta su: Mjollnir - Thorov čekić (grom), opasač s moćima i željezne rukavice. Priče govore da su gromovi ustvari zvuk koji proizvodi njegova kočija koju vuku koze Tanngniost i Tanngrisnir.

Sif je bila njegova žena i sa njom je imao kćer Thrud. Sa Jarnsaxom je imao sinove: Magnija (moć i Modija (snaga).

Ljudske sluge su mu Thialfi I Roskva.

Za Thorov rog se priča da je jedan dio tog roga je bio umočen u more tako da kad je Thor pio vodu iz njega nikako je nije mogao ispiti, ispijanjem vode stvorio je plimu i oseku.

U Wagnerovom opernom ciklusu Prsten Nibelunga se pojavljuje pod imenom Donner.

Thor je poslužio kao inspiracija za Thora, naslovnog junaka serije stripova u izdanju Marvel Comicsa.

Draupnir u nordijskoj mitologiji označava samoreplicirajući prsten koji je Odin bacio na Balderovu pogrebnu lomaču.

Dromi u nordijskoj mitologiji označava prvi po redu lanac s kojim je vezan vuk Fenris.

6default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:32

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

E

Edda (kojemu ime dolazi od staronordijske riječi za baku), (edde, priče velike bake), je zajednički naziv za kolekciju epskih pjesma koja opisuje likove i događaje iz nordijske mitologije.

Dijeli se na Poetsku i na Proznu Eddu.

U nordijskoj mitologiji postoji i lik Patuljaste Edde.

Edde se smatraju jednim od najvažnijih djela srednjovjekovne književnosti.

Eggther u nordijskoj mitologiji označava čuvara zemlje divova.

Einheriar ili Einherjar je naziv koji se u nordijskoj mitologiji koristi za duhove palih ratnika. Njih Odin šalje u Valhallu, u Vingolf.

Eir u nordijskoj mitologiji označava pratnju Frigge, Eir je božica liječenja. Svoju umijeće i znanje o tajnim snagama biljaka, prenosila je samo ženama, jedinim liječnicima u drevnoj Skandinaviji.

Eldhrimnir (Eldhrímnir) u nordijskoj mitologiji označava magični kotao kojeg koristi kuhar Andhrimnir.

Eliudnir u nordijskoj mitologiji označava halu boginje Helle.

Elli u nordijskoj mitologiji označava personifikaciju starosti. U obliku starice borila se sa Thorom, pobijedila ga i ponizila.

7default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:32

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

F

Farbauti (Fárbauti, Farbanti) je ličnost iz nordijske mitologije, najpoznatiji kao Lokijev otac. Div koji prevozi mrtve preko voda podzemnog svijeta. Udario je Laufey gromom nakon čega je ona rodila Lokija.

Fengi i Mengi, odnosno Fenja i Menja su ličnosti iz nordijske mitologije, konkretno Pjesme o Grottiju ili Grottasöngr.

Taj mit/pjesma daju odgovor na pitanje "Zašto je more slano?". Jednom davno, u doba Kralja Frodija, živjela su dva ženska diva koje su radila u mlinu zvanom Grotti. Fengi i Mengi su bile jedina dva živa bića dovoljno jaka da okreću divovski mlinski kamen koji je magično proizvodio hranu i bogatstva za Frodijeve zemlje. Kralj ih je tjerao na naporan rad sa odmorom tako malim da bi im bio dovoljan samo da zapjevaju pjesmu. Jedne noći, ljute i iscrpljene, zapjevale su pjesmu sa magicnom kletvom koja je prouzročila Frodijevu smrt. Zemlja je dobila novog kralja Mysinga koji je natjerao Fengi i Mengi da rade iscrpljujuće kao i prije, ali ovaj put na mrvljenju soli. Namrvile su je toliko da se je cijeli ocean napunio solju.

Fenris, Fenrisulfr ili Fenrir je u nordijskoj mitologiji čudovišni vuk, sin boga Lokija koji će progutati Odina kad dođe kraj našem svijetu u bitci Ragnarok. Fenrisa će zaklati Odinov sin, Vidar. Kad su ga bogovi pokušali nahraniti ugrizao je ruku Tyru.

Fensalir u nordijskoj mitologiji označava Friggine dveri u Asgardu.

Fjalar u nordijskoj mitologiji označava dva pojma:

patuljka, brata Galarovog.
pijetla koji bogove budi pred Ragnarok.

Forseti je ličnost iz nordijske mitologije koja se opisuje kao bog pravde i meditacije, odnosno sin Baldera i Nanne.

Franangr u nordijskoj mitologiji označava vodopad gdje se Loki krio od drugih bogova prerušen u lososa.

Frey ili Freyr je u nordijskoj mitologiji sin Niorda i njegove sestre Nerthus. Opisuje se kao vladar kiše, sunca, bogatstva, stvaranja te bog iz Vanira. Također se opisuje kao brat blizanac Freye, te bog mira, plodnosti i vremena.

Njegova žena je Gerd (Gerda), divkinja u koju se je zaljubio nakon što ju je skrivečki promatrao sa Odinove visoke stolice. Dao je svoj mač slugama kao nagradu ako mu dovedu Gerdu. Rezultat toga je da Frey neće imati oružje u bitci Ragnarok i morati će se boriti protiv Surtra samo rogom. Frey ima brod, Skidbladnir, koji se može sklopiti i nositi.

Freya ili Freyja je ličnost iz nordijske mitologije. Porijeklom je uz Vanira, boginja ljubavi, seksa, magije, vještičarenja, plodnosti, ljepote, ponekad predstavlja i božanstvo bitke i smrti. Sestra blizanka boga Freya, kćer Niorda i njegove sestre Nerthus.

Trgovala je seksualnim uslugama (spavajući sa četiri patuljka) kako bi posjedovala ogrlicu Brisinga. Kada joj je Loki oteo ogrlicu, započela je rat povratka.

Njezin je otac Njord, bog plodnosti. Plavokosa, plavooka, prelijepa Freya je putovala u kočiji koju su vukle mačke. Ona je vođa Valkyrie ratnica i Idiza (pod imenom Vanadis). Stanovala je kraljevstvu Folkvang gdje je primala jedan dio ratnika ubijenih u bitci i odnosila njihove duše u njenu dvoranu Sessrumnir. Drugi dio ratnika primao je Odin u drugu dvoranu Valhallu.

Prema skandinavskoj mitologiji ima kćer Hnoss, boginju opčinjenosti.

Freya voli glazbu, proljeće, nosi ogrtač sačinjen od ptičjeg perja, koji omogućava onome koji ga nosi pretvaranje u sokola. Oko vrata nosi ogrlicu Brisinga. Za nordijske narode ta ogrlica je Mliječna staza. U germanskoj mitologiji, Freya je često bila i Frigga, Odinova žena.

Frigg, Frigga, Frija ili Fricka je u nordijskoj mitologiji boginja neba, kćerka Fjorgyne, boginje zemlje. Frigga je Odinova žena, majka Baldera i Hotha. Zaštitnica je braka i majčinstva. Frigga zna sudbinu svakog bića, ali ju nikad ne otkriva. Kao Odinova žena bila je poznata i pod imenom Kraljica nebesa. Središnje je božanstvo Asgarda gdje se nalazi i njena dvorana Fensalir ("vodene dvorane").

U nordijskoj mitologiji djevica Fulla ili Fylla je Friggin glasnik. Njoj bi se molilo za zagovor kod Frigge. Prikazivana je kao mlada žena sa dugom, gustom kosom koju su joj vezivali u hramu zlatnom vrpcom. Dobila je prsten od Nanne iz Hela.

Fylgja (Fylgakona u množini) u nordijskoj mitologiji predstavlja duha čuvara (ponekad ih se naziva Haminga). Prema nekim legendama oni su i zloslutni i zaštitnički duhovi.

8default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:32

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

G

Gandalf
Moćni vilenjak, pojavljuje se u The Poetic Edda:
Vigg and Gandalf | Vindalf, Thrain,
Thekk and Thorin, | Thror, Vit and Lit,
Nyr and Nyrath,-- | now have I told--br>Regin and Rathsvith-- | the list aright

Garm
(nordijska mitologija) Lovački pas koji stoji pred kućom Hele i reži na hodočasnike iz gornjeg sveta dok mu iz čeljusti kaplje krv. On će ubiti i biti ubijen od Tyra u bitci Ragnarok. Boravio u Gnipahelliru do Ragnaroka.

Gefion, Gefinn, Gefjon
U skandinavskoj mitologiji su postojale dve žene s ovim imenom. Jedna je bila div kojoj je obećano toliko zemlje koliko mogu izorati četiri vola u jednom danu. Tako je začela četiri sina koji su izgledali kao volovi. Kada su sinovi odrasli, dovela ih je natrag u Švedsku, gde su izorali deo te zemlje, odvojili ga i odvukli na novu lokaciju, gde je nastalo ostrvo Zealand. Druga Gefion, boginja, prodala je svoju nevinost za dragulj, ali je i uspela povratiti. Posluživala je Friggu. Sve devojke koje bi umrle kao device odlazile bi Gefjoni. Ona je bila donosilac dobre sreće i prosperiteta.

Geirrod
(nordijska mitologija) Snežni div koji je imao dve kćeri Gjalp i Greip. Thorov neprijatelj. Uhvatio je Lokia (dok je on leteo u obliku jastreba). Loki mu je u zamenu za slobodu obećao da će dovesti Thora u Geirrodov dvorac bez njegovog magičnog pojasa i čekića. Loki je učinio kako je obećao, ali na putu prema Geirrodu zastali su da odmore kod ženskog diva Grid. Ona je Thoru rekla da je sve to zamka i dala mu svoj magični pojas, železne rukavice i magične stvari. Thor je pomoću tih stvari uspeo ubiti Geirroda, njegove kćeri i sve druge snežne divove.

Gerd, Gerda
(Skandinavija) Božanstvo svetlosti, najlepša od svih stvorenja, kćer žene diva i smrtnog čoveka. Frey je bio očaran Gerdom i poslao je svoje sluge da je dovedu. Gerd je odbila, ali je Frey uporno slao poklone. Na kraju je čarolija u runama napokon osvojila Gerdu i ona je doputovala u Asgard, dom bogova i tamo živela s Freyom.

Geri i Freki
Geri (orlovski) i Freki (proždrljivi) su Odinovi vukovi koje on hrani hranom sa svojeg stola, a to je vino.

Gestumblindli
Takmičenje, nadmetanje u rešavanju zagonetki sa kraljem Heidrekom Mudrim. Zadnja zagonetka o Odinu kako šapuće Balderu otkriva da je Gestumblindi zapravo Odin.

Gialp
Geirrodova kćer koja je magijom učinila da reka nabuja kad ju je Thor prelazio. On ju je pogodio kamenom i izvukao se na kopno držeći se za oskorušin grm.

Gillahorn
Heimdallova truba, njen zvuk odzvanja celim svetom.

Gilling i njegova žena
Gilling se utopio na moru kad je krenuo ploviti sa patuljcima, a ženu su mu ubili patuljci kad im je dojadilo njeno oplakivanje. SUTTUNG- Gillingov sin, hteo se osvetiti patuljcima, a oni su mu ponudili medovinu. GUNNLOD- Suttungova kćer koja je čuvala medovinu u Hnitbiorgu. (više pod Medovina mudrosti)

Gimle
Najveća i najsvetlija Odinova hala, svetlija i od Sunca, koja nikad neće biti uništena.

Ginnungagap
(nordijska mitologija) Velika otvorena praznina koja je postojala pre nego što je sve stvoreno.

Gioll
(nordijska mitologija) Reka koja je okruživala podzemni svet, Hel.

Gleipnir
Sastojci: zvuk mačkinog hoda, ženska brada, korenje s planine, riblji uzdah, ptičji izmet, medveđi mišići.

Gna
(nord.mitologija) Bila je božanstvo vetra, glasnik nebesa i nebeske kraljice Frigge, poslana od Frigge na razne delove sveta da izvršava njene zadatke, ona jaše na konju Hofvarpniru.

Godar
(Skandinavija) Red sveštenika koji su posluživali skandinavske bogove. Obrede su održavali na otvorenom, ispod drveća, u blizini svetih izvora ili između, na poseban način poređanog, svetog kamenja. Kasnije su korišćeni drveni hramovi, sa oltarima u koje su bile urezbarene slike bogova. Ovde su prinošene životinjske i ljudske žrtve.

Goilveig, Gollveig
(Skandinavija) Moćna veštica, koja je prema legendama ubijena tri puta i preživela (došla je u Asgard i uznemiravala bogove Aesira, spalili su je tri puta i dva puta je ustala iz mrtvih). Zbog njene smrti započeo je rat između Aesira i Vanira. Rat je završen tek dogovorom u kojem je rešeno da Aesiri pošalju Kvasira i Mimnira u Vanir, A Vaniri Freyu, Freyja i Njorda u Aesir.

Gollinkambi
Petao koji je zvao bogove i heroje u rat.

Gondul
(nord.mitologija) Jedna od najslavnijih Valkyria, poslana je na zemlju kako bi dovela duhove slavnih kraljeva koji bi pali u bitci.

Gonlod
(skandinavska mitologija) Majka poezije, žena div koja je posedovala kotao inspiracije koji joj je bog Doin prevarom uzeo. Prema nekim legendama ona je i majka Gragia, boga svih pesnika.

Gotterdammerung
(nord. mitologija) kraj sveta.

Greip i Gialp
Dve Gerriodove kćeri. Gerriod je bacio gomilu rastopljenog železa na Thora, ali ovaj je to uhvatio železnim rukavicama. Sad se Thor stvarno razljutio i železo iz rukavica zavitlao prema Gerriodu, te ubio njega i srušio dvorac.

Grid
Vidarova majka, div, upozorila je Thora na Geirroda, te mu dala oružje i neke sprave za odbranu (čarobni opasač, železni ogrtač, Gridov štap). Prešao je reku Vimur s Lokijem.

Groa
(skandinavska mitologija) Mudra starica, spominje se u eddama kao proročica, isceliteljka, čarobnjak. Više o ovoj čarobnici pod WHETSTONE-BRUS.

Gullfaxi
Konj velikog diva Hrungnira.

Gullinbursti ili Slidrugtanni
Vepar koji vuče Freyovu kočiju.

Gulltopr
(nord. mitologija) Heimdallov konj.

Gungnir
Odinovo koplje.

9default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:33

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

H

Hale bogova:
(Germanska mitologija)
Bilskinir - Thorova hala
Breiablikk - Baldurova hala
Fensilar - Friggina hala
Folksvang ili Sessrumnir- Freyina hala
Gladsheim - Odinova hala (Valhalla je u Gladsheimu)
Glitnir - Forsettieva hala
Hel - Hellina hala
Himminbjorg - Heimdalova hala
Landvidi - Vidarova hala
Sokkvabekk - Sagina hala
Thrymheim - Skadina hala
Valaskjalf - Valijeva hala
Vingol - Hala boginja
Ydalir - Ullerova hala

Hati Hrodvitnisson i Skoll
Vukovi koji trče za suncem i mesecom, sinovi Fenrisa.

Heidrun
Koza koja se hrani na krovu Valhalle sa granama drveta Lerad, iz njenog vimena teče medovina koja se puni u burad za Einheriere.

Heimdall, Heimdalr
(nord. mitologija) Poznat kao čuvar bogova, on je čuvao Gjallarhorn- rog u koji će duvati kad se približi kraj sveta- Ragnarok. Do tada rog je zakopan ispod Yggdrasila. Govorilo se da je imao 9 majki. Čuva Bifrost od planinskih divova, treba mu vrlo malo sna, dobro vidi i čuje. U jednom irskom mitu zove se Rigr i smatra se ocem ljudske vrste. HIMINBIORG- mesto gde živi Heimdall.

Hel
(nord. mitologija) Boginja mrtvih, kćerka Lokia i Angerbothe (Angerboda), vlada Niflheimom, pola je crna, pola bela ili pola živa, pola mrtva. Stanovala je ispod jednog od tri korena svetog drveta Yggdrasila i stanuje u svojoj hali, Elvidnir (beda, nevolja) u podzemnom svetu Nilfheima (Helheim), Svetu tame. Odgovorna je za bolesti, epidemije, katastrofe.

Henir
Za vreme razmene taoca menjan za Niorda, (nakon rata Aesira i Vanira).

Hermod
(nord. mitologija) Sin Odina i Frigge, Balderov brat koji je sišao u Hel da pokuša da spasi tj. vrati Baldera. Bio je božanski glasnik, sličan Hermesu i Merkuru.

Hildolf- vuk
Spominje se u Harrbarđsljođi, živi u Ratheyu.

Hlidskjalf
Odinov tron, na kojem sedi, promatra i razume celi svet.

Hlin
(skandinavska mitologija) Boginja utehe, brani ljude od Frigginih čudnih želja, od nasilja, i izbeglištva.

Hnoss
(Skandinavija) Freyina kćerka, boginja opčinjenosti, zaluđenosti.

Hod, Hodr, Hodur
(nord. mitologija) Balderov slepi brat, snažan, Loki ga je na prevaru nagovorio da gađa Baldera imelom koja ga je i ubila.

Hofvarpnir
Konj boginje Gna, putuje po nebu i moru.

Hogni
(nord.mitologija) Hognija i njegovog brata Gunnera je Brynhilda nagovorila da pripreme Sigurdovo ubistvo kako bi osvetili njenu čast. Nasledili su njegovo bogatstvo, uključujući ukleti prsten Andvarinaut. (više pod Brunhild)

Holer, Holler
(nord.mitologija) Bog smrti i razaranja koji donosi bolesti i nesreće. Odvodi ljude u svoje tamnice gde ih muči do smrti.

Hrauthung (Kralj Hrauthung)
Otac Agnar i Geirrota.

Hresvelg, Hresvelgr
(nord.mitologija) Divovski orao koji stvara vetar.

Hrimfaxi
Nottin konj, "mraznogrivi", s njega padaju kapi rose na svet. (više pod Nott)

Hringhorni
Balderov čamac.

Hrungnir
(nord.mitologija) Najjači od svih snežnih divova, imao je kameno srce sa tri šiljka na vrhu, glava i štit su mu takođe bili od kamena, div se nadmetao s Odinom ko ima boljeg konja. Trkali su se do vrata Asgarda i Odin je pobedio. Aesiri su diva pozvali na medovinu i on se napio te počeo pričati kako može napraviti mnogo nemogućih stvari kao npr. Pomeriti Valhallu, spaliti Asgard, ubiti bogove, oteti Freyu...Međutim to je razjarilo Thora (kojeg nije bilo teško razljutiti) pa je pozvao diva na dvoboj i ubio ga. GULLFAXI- konj velikog diva Hrungnira.

Hugi
Nadmetao se s Thijalfijem (Thorov ljudski sluga) u trčanju i uvek ga pobeđivao.

Huginn-misao i Munin-sjećanje
(nord.mitologija) Dva Odinova gavrana koje on šalje svaki dan u svet, vraćaju se i pričaju mu šta se događa u svetu.

Hymir
(nord.mitologia) Hymir je bio morski div, suprug Hrode, koji živi u blizini ruba nebesa. Posedovao je ogromni kotao koji su Aesiri hteli za sebe jer je u njega moglo stati dovoljno piva za sve bogove. Thor je bio zadužen za pribavljanje kotla. U finalnoj bitci protiv bogova, Hymir će upravljati zastrašujućim brodom Naglfarom, koji je u potpunosti napravljen od noktiju mrtvaca. Naglfar će osloboditi poplava koja će prethoditi Ragnaroku nakon čega će se na brod ukrcati divovi sa Hymirom na čelu i zaploviti prema bojnom polju Vigrond. HYMIR- Div s kojim je Thor jednom išao u ribolov, bacio ga je iz čamca.

Hyrrokkin
Divovi koji su uspeli naterati Hringhornija u vodu, a niko drugi to nije mogao.

10default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:33

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

I

Iarnvidiur
Divovske žene trollova koje žive u železnim šumama Midgarda, uzgajaju vukove.

Idavoll, Gladsheim, Vingolf
Zgrade na Asgardu koje je sagradio Odin.

Idize
(germanska mitologija) Duhovi predaka, majke-duhovi koje su često bile prikazivane kroz statue ili slike koje su ljudi držali u kućama i kojima su se obraćali za pomoć. Njima zapoveda Freya pod imenom Vanadis. One su imale aktivnu ulogu u zaštiti svoje žive vrste i ponekad davale savete kroz snove.

Idunn, Iduna, Idunnor
(nord.mitologija) Boginja proleća i večne mladosti. Bragijeva žena, čuvar zlatnih jabuka besmrtnosti koje su bogovi jeli kada su hteli obnoviti svoju mladost.

Iord i Rind
Thorova i Valijeva majka, jedna od najstarijih Asynura.

J

Jabme-akka
(Laponija) Boginja mrtvih koja vlada Jabme-aimom (Jabme-aimo ili Jabmeaimo), kraljevstvom mrtvih.

Jarnsaxa
(skandinavska mitologija) Thorova žena.

Jormungand, Iormungand, Jormun
(nord. mitologija) Veliki zmaj-zmija, nalazi se na dnu okeana i tu okružuje svet svojim repom koji grize na krajevima, sin Lokija i snežne žene diva Angrbode. Živi u potoku tj. strujanju koje kruži zemljom. Poznat je i kao MIDGARDSKA ZMIJA.

Jotunheim
(nord.mitologija) Svet divova (div-Jotun), nalazi se na ivici okeana, daleko na severoistoku. To je jedan od devet svetova koje štiti kosmičko drvo Yggdrasil. Jotunheim, Asgard i Nilfheim imaju zdence u kojima se može pronaći Yggdrasilovo korenje. To su Mimirov zdenac, Hvergelmirov izvor i Urdin zdenac. Bifrost "dugin most" povezuje Asgard i Migard (nebo i zemlju). Ostali svetovi su: Alfheim ili Ljossalfsheim, dom "svetlih" vilenjaka Asgard, dom aesirskih bogova Midgard, dom ljudske vrste Muspelheim, zemlja vatre Nidavellir, dom patuljaka Niflheim, predeo večne hladnoće i beskonačne noći, dom nevrednih mrtvih Svartalfsheim, dom "tamnih" vilenjaka Vanaheim, dom Vanira.

Jotuni
(nord.mitologija) Rasa divova koji su sile razaranja, žive u Jotunheimu. Neki Jotuni kao Skadi, Gerd i Loki su stekli božanski status kroz brak ili krvno bratstvo sa nekim od bogova.

Jumala
(finska mitologija) Drevni bog stvoritelj i vrhovno božanstvo, njegovo sveto drvo je bio hrast.

Jörd
(nord.mitologija) Thorova majka i Odinova ljubavnica.

K

Kajsa
Švedska boginja vetra.

Kalma
(finska mitologija) Boginja mrtvih, imala je čudovišnu životinju koja je proždirala ljude.

Kara
(skandinavska mitologija) Valkiri, žena heroja Helgia. Kraj priče o njihovoj ljubavi je tragičan jer je Helgi slučajno ubio Karu u bitci.

Kied Kie Jubmed
(Laponija) Gospodar krda. Pre lova žrtvovani su mu sobovi. U Švedskoj ga zovu Storjunka.

Kolga
(nord.mitologija) Kćer germanskog boga okeana Aegira i Ran.

Kornjunfer
(germanska mitologija) Boginja žita.

Kvasir
(nordijska mitologija) Smatrali su ga najmudrijim od svih ljudi. Bio je učitelj, znao je odgovore na sva pitanja. Fjalar i Galar su ga ubili kad im je dosadilo učenje i ulili njegovu krv u magični kotao. Izmešali su krv sa medom i stvorili medovinu koja je davala mudrost (u nekim mitovima dar pesništva) onome ko je popije. (više o ovoj legendi u priči o Medovini mudrosti).

11default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:34

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

L

Laga
(nordijska mitologija) Boginja izvora i zdenaca, Odinova prijateljica.

Leib-Olmai
(Laponija) Bog medveda, lovci su mu se morali pomoliti kad bi išli u lov na medvede kako bi im on dopustio da ubiju medveda.

Lemminkäinen
(finska mitologija) Želeo je devojku iz Pohjole u Kalevali. Pokušao je ubiti Tuonijevog labuda (Tuoni- bog mrtvih), ali ga je rastrgao Tuonijev sin. Njegova majka, koja je znala tajne magije, sastavila je ponovo njegovo telo i vratila ga među žive.

Leyding, Dromi
Prva dva hranitelja vuka Fenriza.

Linda
(finska mitologija) Boginja ptica, često pretstavljana kao boginja u obliku labuda, njen suprug je Kalev.

Ljothatal
Popis čarolija u Havamali.

Loddfafnir
Pevač lutalica koji je ispevavao pesme i tvrdio da ih je dobio od Odina.

Lofn
Vrlo draga i simpatična, uslišava molitve, njoj se obraća u slučajevima sklapanja saveza.

Lofn, Lufn
(nordijska mitologija) Boginja popuštanja i zabranjene ljubavi.

Logi
Nadmetao se s Lokijem ko će pojesti više mesa i pobedio ga je.

Loki, Lopt, Loki Laufeyiarson
(nordijska mitologija) Bog vatre i haosa, jedan od Aesira (glavnih bogova), često je on uzrok razmirica među bogovima. Loki je ponekad prijatelj bogovima koji su se divili njegovim pametnim planovima, kada bi im pomagao. Loki je umiljat i lep, zlog karaktera, tvrdoglave naravi, prepreden i varalica. On je bio odgovoran za smrt Baldera, Odinovog sina. Imao je sposobnost menjanja oblika i pola. Sa Angrbodom je imao kćer Helu, boginju smrti, Jörmungand (zla zmija, koja je bila Thorov smrtni neprijatelj) i vuka Fenriza. Sa drugom ženom Sigyn imao je sinove Valia i Narvia.

Lorelei
Mlada Devica Nemačke koja se bacila u reku zbog nevernog ljubavnika i pretvorila se u sirenu, stvorenje koje hipnotičkim melodijama privlači ribare i donosi im propast.

Luonnotar
(finska mitologija) Boginja i tvorac svega, majka Väinämöinena.

Lyngvi
Ostrvo na jezeru Amsvartnir gde je Fenriz probao Gleipnir.

M

Maan-emo
(finska mitologija) Boginja zemlje, njen suprug je Ukko, bog groma, ona vlada plodnošću žene.

Madder-Akka
(Laponija) Madder- Akka (boginja stvaralac) i Madder- Atcha (bog stvoritelj) – Tvorci ljudske vrste. Njihove tri kćeri su: Sarakka (pomagala ženama prilikom porođaja), Juksakka (menjala pol nakon određenog broja rođenja) i Uksakka (štitila novorođeno dete).

Magni
(nordijska mitologija) Sin Thora i snežne žene diva Jarnsaxe, Modijev brat. Magni i Modi će naslediti Mjollnir (Thorov magični čekić) posle Ragnaroka.

Mani
(skandinavska mitologija) Mani- Mesec, lepi dečak vozač mesečeve kočije koju vuku konji, sin Mundilfoeri, njegova sestra je Sol (Sunce), prati ga vuk Hati koji će, kada za to dođe vreme, proždreti Mania i Sol.

Marjatta
(finska mitologija) Boginja devica, u kojoj se, nakon što ona proguta brusnicu, začne Sunce, jedna od likova Kalevale.

Medovina mudrosti
(nordijska mitologija) Zli patuljak Fialar je sa svojim bratom Galarom ubio mudrog čoveka Kvasira kako bi stekao Kvasirove magične moći. Izmešali su njegovu krv sa medom u kotlu. Ta medovina je donosila mudrost onome koji je ispije. Ali medovinu je oteo Suttung, snežni div koji se svima hvalio da je medovina njegova. To hvalisanje je došlo i do Odina koji je odlučio otići u Jotunheim (zemlju snežnih divova) i oteti medovinu za sebe. Maskirao se u snežnog diva Bolverka i nagovorio Baugia (drugog snežnog diva) da iskopa tunel kroz planinu do mesta na kojem je Suttung čuvao medovinu pod stražom svoje kćeri Gunnlod. Odin je Baugiu dao svrdlo Rati da dubi rupu, međutim Baugi ga je pokušao prevariti pa ga je Odin zgnječio. Zatim je dunuo u rupu i izbušio je do kraja. Tada se Odin pretvorio u zmiju i provukao kroz tunel. Pre nego što je došao do Gunnlod pretvorio se u prelepog snežnog diva i tri dana i noći bio Gunnlodin strastveni ljubavnik. Dopustila mu je da popije svu medovinu. Tada se Odin pretvorio u orla, odleteo kući u Asgard i ispljunuo medovinu u prazne posude. Prema drugoj legendi Odin je spavao 9 noći sa Gunnlod i pio medovinu, a onda je pobegao i u begu pred Suttungom sipao medovinu po celom svetu. Deo izgubljene tj. prolivene medovine dobili su ljudi.

Metsarhatija
(finska mitologija) Šumska boginja.

Midgard
(skandinavska mitologija) Svet ljudi, dom prvog čoveka i žene od kojih je nastao celi ljudski rod. Nalazi se između Niflheima (predeo večne hladnoće i beskonačne noći) i Muspellheima, (zemlja vatre). Dugin most Bifrost ga spaja sa Asgardom (dom bogova).

Mimir
(nord.mitologija) Smatra se najmudrijim od Aesira, bog znanja i mudrosti. Nakon rata bogova, poslan je u Vanir. Tamo su mu odsekli glavu i vratili je Aesirima. Odin je premazao glavu magičnim biljkama kako bi je sačuvao zauvek, izgovarao je nad njom magične reči kojima joj je vratio moć govora. Sve to kako bi uvek imao na raspolaganju Mimirove mudre savete. Mimir je živeo kraj Yggdrasila i čuvao Zdenac mudrosti. Dopustio je Odinu da pije iz njega, a cena je bila jedno Odinovo oko, zato Odina često prikazuju kao jednookog boga.

Mimirov izvor, Mimirov zdenac
Izvor mudrosti i inteligencije, nalazi se kraj Yggdrasila. Odin se dobrovoljno odrekao jednog oka da može popiti kap iz tog izvora.

Modgud
(nordijska mitologia) Heline podanice, device koje su čuvale Gioll most (zlatom popločen most koji vodi u podzemni svet), razgovarale su s Hermodom kad je sišao u Hel po Baldera.

Mokkuralfi
(nordijska mitologija) čovek kog su napravili divovi. Napravili su ga od gline, devet milja dugačkog i tri milje širokog. Srce su mu stavili od kobile. Pojavljuje se u priči o Torovoj bitci sa Hrungnirom. Nakon što je Thor ubio Hrungnira iz magle je izronio Mokkuralfi, koji je bio toliko golem da ga Thor nije mogao obuhvatiti pogledom. Priča kaže da se Thor umokrio od straha kad ga je ugledao. Thorov ljudski sluga Thialfi nije bio toliko uplašen pa je napao diva svojom sekirom.

Moongarm
Spominje se kao najstrašniji vuk koji će jednog dana biti uzgojen, hraniće se ljudskom krvlju i prskati nebo s njom.


Muspelheim, Muspell
(skandinavska mitologija) svet vatre, plamena, vatrena zemlja na jugu gde su div Bergelmer i njegova žena uhvatili leteće iskre i bacili ih na nebo gde su posle od njih nastale zvezde. U Domu sjaja na jugu Niflheima vlada Surt držeći u ruci svoj plamteći mač i tu žive sinovi Muspella, vatreni divovi. (više pod Surtr, Surt)

Möull
(skandinavska mitologija) Boginja snega i leda.

12default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:34

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

N

Naglfari
Najveća od ovaca, pripada Muspellu, napravljena od noktiju mrtvih ljudi.

Nanna
(nordijska mitologija) Balderova žena koja je umrla od tuge za njim na njegovoj sahrani. Bacila se na njegovu lomaču i pridružila mu se u Helu gde čekaju kraj Ragnaroka kada će zajedno izaći iz Hela i vladati Midgardom.

Narfi
Ubio ga njegov brat Vali koji je pretvoren u vuka, njegovom utrobom su uspeli pretvoriti Lokija u kamen. (više pod Sigyn)

Nastrand
(nordijska mitologija) Najgore područje Hela. Nastrandovi krovovi i vrata su prekriveni otrovnim zmijama i kroz to područje su morali proći ubice i krivokletnici.

Nidhogg, Nithogg
(nordijska mitologija) Zmaj koji drži i jede korenje Yggdrasila, zmije su zajedno sa Nidhoggom ispod Yggdrasila.

Niflheim
(skandinavska mitologija) Svet mrtvih.

Niord, Njöord, Niordhr,Njorthr
(nord.mitologija) Bog vetra i mora, živi na Noatunu uz morsku obalu, reguliše i kontroliše vetar, upravlja morem i vatrom, sa svojom sestrom Nerthus je imao sina Freya i kćer Freyu. Bio je zaštitnik brodova. Njegova žena Skadi živi u planinama jer joj galebovi uznemiruju san.

Nithavellir
Svet patuljaka.

Norne
(nordijska mitologija) Božanska bića koja oblikuju sudbinu svake osobe i boga, ali je ne stvaraju. One pletu mrežu Wyrda i ponekad ih nazivaju Wyrd sestrama. Te boginje sudbine su tri sestre: Urd (najstarija, boginja prošlosti, sudbine), Verdandi (srednja sestra, boginja sadašnjosti, potrebe) i Skud (najmlađa, boginja budućnosti). One se mogu povezati sa Suđenicama / Suđaje u srpskoj mitologiji i legendama.

Nott
(nordijska mitologija) Boginja noći, kćer Narvi. Bila je udavana tri puta i sa svakim mužem je imala po jedno dete. Njen prvi muž bio je Naglfari. U tom braku rodio joj se sin Audr (Udr). Njen drugi muž Annar je otac Jorda. Treći muž Dellingr je personifikacija ponoći. Sa Dellingrom je imala sina Dagura (Dan). Njoj i njenom sinu bogovi su dali kočije s konjskom zapregom i postavili ih na nebo da obleću zemlju svaka dva poludana. Nottinu kočiju je vukao konj Hrimfaxi ("mraznogrivi", "mrazne grive") koji u ranu zoru pokriva zemlju rosom (kapi iz njegovih zapenjenih usta).

O

Odin, Odhinn, Woden, Wodan, Woutan
Glavni i najstariji bog u nordijskoj mitologiji, bog mudrosti, pesništva, magije, runa, okultnog i rata. Pripadao je aesirskim bogovima. Njegov otac je Bor, majka Bestla, ima braću Vilia i Vea. Nazivali su ga i Sve- otac jer je on otac svih bogova. Suprug Frigge sa kojom je imao sinove Baldura, Hodura i Hermoda. Sa Rind je ima sinove Valia i Vidara, sa Jord Thora. Postoji priča kako je Odin stekao mudrost. Obesio se na veliko svetsko drvo Yggdrasil na devet dana i noći i proboden je kopljem. To je bila duhovna smrt u kojoj je žrtvovao sebe samom sebi. Obešen na drvo shvatio je značenje runa koje su kasnije Vikinzi koristili kao abecedu, a koristile su se i u magiji i proricanju. Određenim obredima, runama su se mogli vratiti mrtvi u svet živih. U drugoj priči žrtvovao je jedno oko kako bi pio iz Mimirovog zdenca mudrosti. Odin je sa svog prestola (Hlidskialf) mogao videti sve. Imao je dva gavrana Huginna ili Huninna (Misao) i Muninna (Sećanje) koji su svaki dan odlazili iz Odinove tvrđave kako bi skupljali novosti po svetu i donosili vesti Odinu. Osim gavrana imao je i dva vuka: Freki i Geri. Njegova najveća blaga su Sleipnir (osmonogi konj), Gunger (koplje koje nikad ne promaši) i Draupnir (prsten koji stvara osam novih identičnih prstenova svaku osmu noć). Odinova dvorana je Gladsheim (Valhalla se nalazi u Gladsheimu).

Ottar
(nordijska mitologija) Freyin ljudski ljubavnik. Ona ga je pretvorila u vepra kako bi zauvek ostao kod nje u Asgardu.

P

Patuljci
Nidavellir- svet patuljaka, patuljci su na početku bili crvi kojima su bogovi dali izgled i inteligenciju. U četiri ćoška sveta bili su postavljeni patuljci Austri, Vestri, Sudri, Nordri.
MODSOGNIR, DURIN, NYI, NIDI, NORDRI, SUDRI, AUSTRI, THOROR, FROSTI, VESTRI, BIFUR, BOFR, DVALIN, NAR, ORI, ONAR, FILI, KILI, FUNDIN, VALI, ALF, LIT, DAIN, THEKK, THROIN, NVR, VITR, NVRAD samo su neki od miliona patuljaka.
Patuljci su bili spretni rudari, snalažljivi sa alatom i smišljali su najbolje izume. Sinovi patuljka Ivaldia su napravilii brod Skidbladnir za boga Freyra i magično koplje Gungnir za Odina. Braća Brokk i Eiti su napravili Thorov magični čekić Mjollnir.
LIT- patuljak kojeg je Thor bacio na pogrebnu lomaču kad mu se našao na putu.
FIALAR I GALAR- Zli patuljci koji su ubili mudrog čoveka Kvasira kako bi stekli Kvasirove magične moći. Izmešali su njegovu krv sa medom u kotlu. Ta medovina je donosila mudrost onome koji je ispije. (više pod Medovina mudrosti)
Alberich, Andvari- skandinavski kralj patuljaka koji je ukrao magični prsten Andvarinaut (i ostatak blaga) koji su čuvale rajnske devojke. (više pod Alberich)

Pekko
(finska mitologija) Bog ječma.

Poshjo-akka
(skandinavska mitologija) Boginja lova.

R

Ragnarok
Ragnarok je zadnja bitka bogova protiv zla posle koje će nastati novi poredak (kraj našeg sveta). Nekoliko oštrih zima zaredom, bitke po celom svetu, brat ubija brata, vuk će pojesti sunce, mesec je uhvatio drugi vuk, zvezde će nestati, planine će nestati, drveću će isčupati korenje, Fenriz će se osloboditi, veliki će se talas podići kad će Midgardske zmije početi izranjati na obalu, zmije sipaju otrov, Naglfara će zarobiti div Hrym, nebo će se otvoriti i sinovi Muspella će sići, Surt jaše sipajući vatru, Bifrost će puknuti, Heimdall će dunuti u svoj Giallarhorn, Odin će se boriti protiv Fenriza, Thor protiv Midgardskih zmija, Freyr protiv Surt, Tyr protiv Garma, Vidar će slomiti čeljust Fenrizu nakon što ovaj pojede Odina, Surt spaljuje celi svet, zemlja tone i nestaje.
BRIMIR HALL U GIMLEU, SINDRI HALL U NIDAFIOLLU, NASATRANDS, HVERGELMIR- mesta gde će bogovi biti smešteni nakon Ragnaroka.
POST-RAGNAROK – Zemlja će se podići iz mora, usevi će niknuti, Vidar i Vali će oživeti i vladati u Idavollu, Modi i Magni će naslediti Miollnir, Balder i Hod će se vratiti iz Hela, kćeri Sunca će zavladati.
LEIF I LEIFTHRASIR- jedina dva ljudska bića koja su preživela Ragnarok i ponovo će naseliti svet.
HODDMIMIROV GAJ- mesto gde su se Leif i Leifthrasir skrivali za vreme Ragnaroka.

Ran
(nordijska mitologija) Boginja mora i oluja, žena boga mora Aegira. Ona skuplja utopljenike u svoju mrežu i odvodi ih u svoju dvoranu na dnu okeana.

Rana Nedia
(Laponija) Boginja proleća.

Ratatosk
Veverica koja širi tračeve između orla i Nithogga na Yggdrasilu.

Rauni
(finska mitologija) Iz njenog sjedinjenja sa bogom groma Ukkom nastale su sve biljke na zemlji.

Rind
(nordijska mitologija) Kćer kralja Billinga i Odinova ljubavnica. Sa Odinom je imala sinove Vidara i Valia koji će osvetiti Balderovu smrt.

Roskva
(nordijska mitologija) Seljakova kćer koja je postala Thorova sluškinja. Prema legendi, Thor je jednog dana, nakon dugog putovanja, stao pred kućom jednog seljaka i zatražio hrane i smeštaj. Seljak je bio presiromašan pa nije Thoru mogao ponuditi meso. Thor je dao kozu koja je vukla njegovu kočiju uz preduslov da joj ne slome niti jednu kost. Roskvin brat Thialfi je slučajno slomio butnu kost kozi što je razljutilo Thora. Kako bi smirio besnog Thora, seljak je dao Roskvu i Thialfia kao sluge Thoru i od tada njih dvoje putuju uz Thora.

13default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:35

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
S

Saga
Asyniur koja vlada u velikoj palati zvanoj Sokkvabekk, sveznajuća boginja, prema nekim mitovima ona je jedan aspekt Frigge.

Sahrimnir
Veprovo meso kojim se hrane pali borci u Valhalli.

Saxnot
(germanska mitologija) Saksonski plemenski bog, saxnot = nož ili mač.

Sessrumnir
Freyina hala, ili Folkvangar.

Sif
(nordijska mitologija) Boginja useva i plodnosti. Zlatokosa Thorova žena, koja mu je rodila sina Thruda. Iz prošlog braka imala je sina Ullera (Ull), boga streljaštva i skijanja.
Legenda o Sif:
Jedne noći Loki je odsekao njenu zlatnu kosu. Sledećeg jutra Thor je bio izvan sebe od besa zbog Sifine tuge za kosom. Kad se Loki pobunio da je to bila samo šala, Thor je zahtevao od njega da sredi situaciju. Loki je rekao kako će tražiti od patuljaka da ispletu periku kao zamenu. Zbog toga je Loki molio sinove Ivaldija da naprave zlatnu periku i oni su ju satkali. Bila je tako sjajna i realistična da se činilo kako raste na Sifinoj glavi kao magična. Ivaldijevi sinovi su bili vešti u izradi raznih predmeta. Napravili su i brod Skidbladnir za boga Freyra i magično koplje Gungnir za Odina. Na svom povratku u Asgard, Loki je sreo patuljke braću Brokka i Eitija. Bili su tako ljubomorni na spretne sinove Ivaldijeve da ih je Loki lako uverio da i oni nešto naprave. Rugao im se da ne bi mogli učiniti ništa bolje, a kao opkladu je stavio svoju glavu. Kao rezultat braća su napravila magični čekić Mjollnir. Bogovi su bili oduševljeni čekićem koji su Loki i Brokk doneli. Međutim, Brokk je zahtevao Lokijevu glavu. Bogovi nisu pristali na to, ali nisu imali niša protiv toga da Brokk zašije Lokijeva usta dok ga je Thor dovukao natrag kući nakon što je hteo odleteti. Zbog toga je Loki počeo planirati kako će se osvetiti Thoru.

Signy
(nordijska mitologija) Kćer Volsunga (Odinovog potomka) koji je uz nju još imao devet sinova. Udana protiv svoje volje za kralja Siggeira, pokušala je upozoriti oca i braću na Siggeirovu zaveru protiv njih, ali ona i braća upali su u zamku u šumi i bili zavezani za drveće. Svake noći vuk bi proždrao po jednog brata dok nije ostao samo najmlađi brat Sigmund. Signy je poslala slugu da namaže Sigmundovo lice medom kako bi ga vuk lizao umesto pojeo. Sigmund je uspeo uhvatiti zubima vukov jezik i svladati zver. Signy je pomogla Sigmundu u planiranju osvete. Čak je i prerušena spavala s njim i rodila sina kojeg je nazvala Sinfiotli. Kad je Sinfiotli odrastao poslala ga je Sigmundu da se brine o njemu, ali obojicu ih je zarobio Siggeir. Magični mač ih je oslobodio i ubio Siggeira i njegove sinove. Signy je odabrala smrt u plamtećoj palati, ali je pre toga rekla Sigmundu da je Sinfiotlijev otac.

Sigurd, Siegfried
(severno-germanska mitologija) Bio je usvojeni Reginov sin. Otac ga je poslao u potragu za velikim blagom, zlatom. Reginov otac Hreidmar je prvi stekao to blago koje je nekad pripadalo patuljku Andvariu. Regin i njegov brat Fafnir su ubili Hreidmara kako bi se domogli zlata, ali Fafnir je želeo zlato samo za sebe i pretvorio se u zmaja koji je čuvao blago. Sigurd je uspeo ubiti zmaja Fafnira i time stekao mudrost i blagostanje (zbog lizanja krvi ubijenog zmaja, a legenda govori i da je Fafnir razumeo govor ptica). Kada je shvatio da ga Regin želi ubiti zbog blaga, Sigurd ga je ubio i prisvojio zlato samo za sebe. Ova legenda o ukletom blagu i Sigurdu spominje i Sigurdovu ženidbu za Gudrun, njegovu ljubav prema Brunhildi kao i njegovu prevaru Brunhilde te na kraju njegovu smrt zbog Brunhildine ljubomore. Još nešto o ovoj priči pročitajte pod Brunhild.

Sigyn, Sigunn, Sigryn
(germanska mitologija) Lokijeva verna žena, majka njegovih sinova Narvija i Valija. Kada su bogovi shvatili da su kroz postojanje boga Lokija dopustili cvetanje zla u svojoj blizini, zatvorili su ga u pećinu. Uzeli su tri kamena bloka i izbušili rupe kroz svaki. Zatim su uzeli iznutrice Lokijevog sina Narvija, kog su ubili, i njima napravili uže koje je vezalo Lokija za kamene ploče. Kada su bogovi zavezali zadnji čvor, iznutrice su već postale tvrde kao železo. Njordova žena Skadi je postavila zmiju iznad Lokijeve glave. Ovde je Loki trebao ostati do Ragnaroka. Uprkos svom zlu koje je Loki prouzrokovao, Sigyn mu je ostala verna i odana, čineći sve kako bi mu olakšala patnje. Hvatala je otrov, koji je kapao iz zmijinih usta na Lokijevu glavu, u drvenu posudu. No, čim bi ona otišla isprazniti posudu, otrov bi kapnuo na Lokijevu glavu zbog čega bi se on počeo grčevito trzati od bolova. Vikinzi veruju da zbog tog Lokijevog trzanja nastaju zemljotresi.

Siofn, Sjofn
(nordijska mitologija) Boginja ljudske strasti, ona kontroliše ljudske umove, usmerava ih prema ljubavi, njena dužnost je da zaustavi svađe u braku.

Skadi, Skade
Snežna žena div, otelotvorenje zime. Kada su bogovi ubili njenog oca Thiassija zbog krađe zlatnih jabuka od Idun, Skadi je htela osvetiti svog oca pa se naoružala i otišla bogovima zahtevajući supruga i trbuh pun smeha za kompenzaciju. Bogovi su smatrali da bi bilo mudro dopustiti joj da odabere muža među njima. Mogla je izabrati muža po volji ali gledajući mu samo noge. Izabrala je starijeg boga Niorda, a zapravo je htela mladog i privlačnog Baldera. Trbuh pun smeha nabavio je Loki. Brak između Njorda i Skadi nije bio srećan. Ona je htela živeti u očevom domu u planinama (THRYMHEIM), a Njord je želeo živeti u svojoj palati na morskoj obali. Dogovorili su se da će prvih devet dana provesti u planinama, a drugih devet dana uz obalu. Ovaj dogovor nije ispao kako treba pa su živeli odvojeno. Na kraju je Skadi ostavila Njorda zbog boga Ulla.

Skidbladnir
Najbolja od ovaca, vrlo pametna, konstruisao ju je sin patuljka Iwaldi, dobra sa svim Aesirima, može se smanjiti tako da stane u džep.

Skinfaxi
Dagorov konj, sa svojom sjajnom grivom osvetljava zemlju i more.

Skirnir
(nord.mitologija) Freyov glasnik u svet crnih i tamnih vilenjaka da naprave Gleipnir za Fenriza.
Legenda o Skirniru, Freyu i Gerdi:
Kada je sramežljivi Freyr poželeo prelepu Gerdu za ženu (snežni div), obećao je Skirniru svog konja i mač, ako da Gerdi do znanja da mu se sviđa. Tako je Skirnir krenuo u Jotunheim. Imao je teškoća u uveravanju Gerde da se pridruži Freyru. Čak je ni sa jedanaest jabuka mladosti (magično voće koje bogove održava mladima) nije mogao nagovoriti. Ničime je nije mogao zastrašiti, a znakove straha je počela pokazivati tek kada je počeo govoriti reči magične kletve. U kletvi je obećavao da neće imati ni sreće ni strasti ni ljubavi u životu i da će biti pratnja nevrednih mrtvaca. U strahu pred takvom sudbinom, Gerda je odlučila da će se upoznati sa Freyrom, a Skirnir je dobio obećanu nagradu.

Skuld
(skandinavska mitologija) Najmlađa norna, određuje dužinu svih života i dodeljuje sudbinu.

Sleipnir
Odinov osmonogi konj.

Snotra
(nordijska mitologija) Boginja inteligencije, mudra i obzirna.

Sunna
(nordijska mitologija) Boginja sunca.


Surtr, Surt
(nordijska mitologija) Surtr (crn) je bio div koji je živeo na krajnjem jugu i čiji je plamteći mač čuvao Muspelheim. U Ragnaroku, on je taj koji će zapaliti devet svetova, svi bogovi, snežni divovi, živi, mrtvi, patuljci, čudovišta i životinje će biti zapaljeni. Tada će zemlja potonuti u kosmičko more i drugi svet će se roditi, ceo zelen i svež. To će biti rođenje novog, boljeg sveta.

Svadilfari
Mustang koji pomaže pri gradnji, Sleipnirov otac.

Svartalfaheim
Zemlja tamnih vilenjaka.

Syn
(nordijska mitologija) Boginja poricanja, čuva vrata hala, zadužena za obranu i zaštitu na okupljanjima.

Sämpsä
(finska mitologija) Bog vegetacije, kada on utone u zimski san, polja ne daju plodove.

14default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:35

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

T

Tanngniost, Tanngrisnir
Thorove koze koje vuku njegovu kočiju.

Tapio
(finska mitologija) Istočno finski šumski duh ili bog, lovci su mu upućivali molitve pre lova, imao je kćer Anniki.

Thiassi
(nordijska mitologija) Imao je kćer Skadi. Odin je bacio njegove oči na nebo i napravio od njih zvezde. (više o ovoj legendi pod Skadi)

Thokk, Thanks
(nordijska mitologija) Posle Baldurove smrti, Hel (kraljica podzemnog sveta), je obećala da će ga vratiti u život ako će sve u devet svetova, živo i mrtvo, tugovati za njim. Svi su žalili osim Thokk, ženskog diva koja je odbila. Baldur je ostao mrtav, prema nekim legendama Thokk je prerušeni Loki.


Thor
(nordijska mitologija) Bog groma i munje, najstariji sin Odina (vladara bogova) i Jord (boginje zemlje). Najjači od ljudi i bogova, gromoglasan, crvenobrad, ljubazan, zaštitnik Aesira od divova, možemo ga povezati sa likom boga Peruna u slovenskoj mitologiji. Njegova tri magična predmeta su: Mjollnir- Thorov čekić (grom), opasač s moćima i čelične rukavice. Priče govore da su gromovi ustvari zvuk koji proizvodi njegova kočija koju vuku koze TANNGNIOST i TANNGRISNIR. Sif je bila njegova žena i sa njom je imao kćer Thrud. Sa Jarnsaxom je imao sinove: Magnija (moć) i Modija (snaga).
THIALFI I ROSKVA – Thorove ljudske sluge.
THOROV ROG – jedan deo tog roga je bio umočen u more tako da kad je Thor pio vodu iz njega, nikako je nije mogao ispiti, ispijanjem vode stvorio je plimu i oseku.

Thrud
(germanska mitologija) Kćer Thora i Sife. Bila je obećana patuljku Alvisu kao plata za njegov posao. Thor je sprečio patuljka u tome tako što ga je naterao da priča do jutra kada je sunce izašlo i pretvorilo ga u kamen.

Thrym
(germanska mitologija) Thrym je bio snežni div koji je stekao Thorov magični čekić. Bogovi su se uplašili jer je to bilo jedino oružje koje ih je moglo zaštiti od snežnih divova. Thrym je poručio bogovima da će vratiti čekić u zamenu za Freyinu ruku. Loki je smislio plan na koji su bogovi pristali. On i Thor su krenuli u Thrymirov dvorac, Thor prerušen u Freyu, a Loki kao njena sluškinja. Zahvaljujući Lokijevom lukavstvu, Thor je došao do magičnog čekića i njime poubijao sve snežne divove koji su mu stali na put.

Thrymheim
Mesto u planinama gde je Skadi htela da živi.

Thunor
(germanska mitologija) Bog munje i groma.

Tiwaz, Tyr, Tiu, Tiw, Tiv
(germanska mitologija) Bog zakona (za više podataka pogledajte pod Tyr)

Tuoni
(finska mitologija) Bog mrtvih čiji je dom u tamnoj zemlji zvanoj Tuonela. Njegova žena je Tuonetar, a njihova deca su bila božanstva patnje uključujući i Kipu-Tytto, boginju bolesti. Jedan od retkih koji je uspeo pobeći iz Tuonela je bio Vainamoinen, nakon što je uspešno prešao reku na granici Tuonela. Tamo ga je dočekala Tuonetar koja mu je dala piva od kojeg je Vainamoinen utonuo u san. Dok je spavao, Tuonetarin sin je razvukao veliku čeličnu mrežu preko reke kako bi zarobio Vainamoinena zauvek u njihovom svetu, ali kad se Vainamoinen probudio, pretvorio se u vidru i uspeo proći kroz mrežu.

Tuulikki
(finska mitologija) Boginja šuma.

Tyr, Tiu, Tiw, Tiv, Tiwaz
(nordijska mitologija) Sin Odina i Frigge, Thorov mlađi brat, bog rata i pravde, hrabar i moćan bog, od njega zavisi pobeda ili poraz u nekoj bitci. Neki autori ga povezuju sa bogom Gerovitom u slovenskoj mitologiji. Tyr je položio ruku u usta divovskog vuka Fenrisa kako bi pokazao vuku da mu bogovi ne žele ništa učiniti, no bogovi su samo glumili dobru volju. Kada je Fenris shvatio da je to zamka i da je prevaren, odgrizao je Tyrovu ruku. Bogovi su okovali Fenrisa.

U

Ukko
(finska mitologija) Bog neba i vazduha koji upravlja kišom. Zamenio je Jumala kao glavno božanstvo. Njegova žena je Akka.

Ull, Uller
(nordijska mitologija) Thorov posinak, bog lova, lep bog, dobar strelac i skijaš, on je odgovoran za ratnička dostignuća.

Urd
(skandinavska mitologija) Jedna od norni, boginja sudbine, vlada prošlošću.

Utgarda-Loki
Kralj dvorca Utgarda, prati Thora i postavlja mu izazove, SKRYMIR – divovski oblik Loki-Utgarda.

V

Valaskialf
Odinova hala sa srebrnim krovom gde mu se nalazi tron Hlidskialf. Sedeći na njemu Odin je mogao videti sve.

Valhalla
(nordijska mitologija) Hala mrtvih heroja. Ratnici heroji, poginuli u ratu, ovde su čekali Ragnarok ili Sudnji dan. U trenutku Ragnaroka oni će se boriti na Odinovoj strani.

Valkire
Odin ih šalje na bojna polja da pokupe odabrane mrtve borce (koji su časno i hrabro poginuli). Gunn, Rota i Skuld uvek idu u izvidnicu i odlučuju ko će poginuti. Prelepe ratnice, često prenose Odinove poruke. Kada Valkire krenu na svojim krilatim konjima, oklopi im tako sjaje da prouzrokuju Auroru Borealis (severno svetlo).

Vanaheim
Zemlja Vanira


Vanir
(nordijska mitologija) Druga rasa bogova koji su se ujedinili sa Aesirima. Freya i Niord su bili bogovi Vanira.

Var
(nord. mitologija) Duh svesnosti, od nje se ništa ne može sakriti.

Vedrfolnir
Soko koji sedi u orlovom oku na vrhu Yggdrasila.

Verdandi
(skandinavska mitologija) Norna (boginja sudbine) koja vlada sadašnjošću.

Vidar, Vithar
(nord.mitologija) Odinov sin poznat po svojoj ćutljivosti i svojoj neustrašivoj borbi te uništenju vuka Fenrisa, pomaže bogovima kad im preti opasnost.

Vidblain, Andlang
Još dva carstva bogova malo dalje od ostalih.

Vilenjaci
(germanska mitologija) Postoji više vrsta vilenjaka:
1. Ljossalfi (SVETLI VILENJACI), žive u Ljossalfsheimu – dom "svetlih" vilenjaka. Njihov vladar je bog Frey, oni su duhovi koji pomažu.
2. Swartalfi (CRNI VILENJACI), žive u Swartalfsheimu – dom "tamnih" vilenjaka, koji se proteže od Midgarda do Helheima. Swartalfi su vešti radnici i izrađuju mnoga zadivljujuća blaga. Njihova koža poprima crnu boju od čađi koja nastaje od vatre i uglja koji koriste u svojim kovačnicama, zato ih i nazivaju Crni vilenjaci. Među njih spadaju i Tamni vilenjaci koji žive u Midgardu, mogu i pomagati i odmagati, zavisno od toga kako su raspoloženi.
GANDALF (moćni vilenjak), VINDALF(vetreni vilenjak).

Vor
(nordijska mitologija) Svedok je pri davanju zakletvi i kažnjava one koji se ne drže svoje zakletve, uključujući tu i bračne zavete.

Väinämöinen
(finska mitologija) Sin glavne boginje Luonnotar. Posedovao je ogromnu mudrost već u samom trenutku rođenja, jer bio je u majčinoj utrobi 30 godina. Njegova potraga za ženom dovodi Kalevalu u prijateljske, a zatim i neprijateljske odnose sa tamnom pretećom zemljom na severu zvanom Pohjola.

15default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:35

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

W

Waldmichen
(germanska mitologija) Drvna nimfa koja je jedan od oblika boginje Freye. Njene sluge su zečevi od kojih su dva držala krajeve Freyinog ogrtača, a dva su joj osvetljavala put svećama. Imala je mlin u kojem je mogla stare žene i muškarce ponovo pretvoriti u mlade.

Weird, Verdandi, Skuld
Norne koje čuvaju ljudske živote u dobru i u zlu (više pod Norne).

Weirdov izvor
Nalazi se u dvorovima bogova, norne tamo uzimaju vodu i zalevaju Yggdrasilove grane da se ne osuše, tamo se hrane labudovi.

Whetstone-brus
Hrungirovo oružje. Hrungnir je stajao na svojoj poziciji i čekao Thora. Thijalfi mu je rekao da će ga Thor napasti iz zemlje, no ovaj je napao sa zemlje. Thor je zamahnuo i bacio Miollnir daleko ispred brusa tako da je razneo brus prepolovivši ga na dva dela. Miolllnir se odbio, zabio se u diva i tako ga usmrtio. Jedan deo brusa odleteo je na zemlju, a drugi se zabio Thoru u glavu. Thijalfi je ubio Mokkurkalfija dok je Thor bio zarobljen pod divovom nogom. Njegov sin Magni je podigao nogu i oslobodio Thora. U znak zahvalnosti Thor mu je dao konja Gullfaxija, ali to Odin nije odobravao.
GROA I ŽENA AURVANDILA ĆELAVOG – čarobnica koja je pomoću magije htela izvaditi brus iz Thorove glave, ali ju je Thor prekinuo pričajući joj priču o Aurvandilu. Naime, jednom prilikom kad je Aurvandil hteo preći preko ledene reke smrznuo mu se prst i Thor mu je pomogao preneti korpu preko rijeke, a nakon toga mu je otkinuo zaleđeni prst i bacio ga na nebo, te je načinio zvezdu od njega. Groa je slušala tu zanimljivu priču i to ju je skroz omelo tako da čarolija nije skroz delovala i brus je ostao u Thorovoj glavi.

Wodan, Wotan, Woden
(germanska mitologija) neki od oblika Odinovog imena. (za više podataka pročitati pod Odin)

Y

Yabme-Akka
(skandinavska mitologija) Boginja smrti koja se pojavljivala u obliku starice.

Ygg
(nordijska mitologija) Odinovo ime kada ga opisuju kao boga oluje i rata.

Yggdrasil
Glavno sveto mesto svih bogova, najveće jasenovo drvo koje širi svoje grane i po nebu i po zemlji, korenje mu dopire do Asgarda, ledenih divova, (gde se pre nalazila Ginnungagap), preko Mimirova izvora, preko Niflheima i Hvelgermira i zadnji ide preko neba do Weirdova izvora. Asgard i Nilfheim imaju zdence u kojima se može pronaći Yggdrasilovo korenje. To su Mimirov zdenac, Hvergelmirov izvor i Urdin zdenac. Na vrhu Yggdrasila nalazi se orao, Vedrfolnir je soko koji sedi u orlovom oku na vrhu Yggdrasila, korenje Yggdrasila drži zmaj Nidhogg. Veverica Ratatosk širi tračeve između orla i Nidhogga.
Devet svetova koje štiti Yggdrasil:
Alfheim ili Ljossalfsheim, dom "svetlih" vilenjaka
Asgard, dom aesirskih bogova
Jotunheim, svet divova
Midgard, dom ljudske vrste
Muspelheim, zemlja vatre
Nidavellir, dom patuljaka
Niflheim, predeo večne hladnoće i beskonačne noći, dom nevrednih mrtvih
Svartalfsheim, dom "tamnih" vilenjaka
Vanaheim, dom Vanira

Ymir
(nordijska mitologija) Zli izvor stvaranja (nastanka svega) u nordijskim mitovima. Otac svih divova. Hranila su ga četiri potoka koja su tekla iz krave Audhumle. Ymir je rastao i postao tako ogroman i tako zao da Odin i njegova braća Vili i Ve više nisu mogli živeti s njim. Ubili su ga, a njegova krv je tolikom silinom izlazila iz njegovog tela i u tolikim količinima da su se u njoj utopili svi divovi osim Bergelmira i njegove žene. Oni su se dokopali obala Jotunheima i stvorili novu rasu snežnih divova.

Z

Zisa
(germanska mitologija) Boginja žetve.

(preuzeto sa http://sh.wikipedia.org/wiki/Nordijska_mitologija)

16default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:36

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

Nastanak sveta

U početku sve što je postojalo bejaše velika otvorena praznina zvana Ginnungagap. Na jugu je bilo toplo područje Muspell, a na severu hladno područje Niflheim. Muspell je ispunjen vatrom i toplinom, Niflheim ledom, mrazom i snegom. Život se javlja na mestu na kome se vrućina juga susreće sa hladnoćom severa u liku diva Ymira i krave Authumle koja je svojim mlekom othranila diva. Krava se hrani slanim ledenim kockama, a iz jednog bloka koji je liznula, pojavio se čovek imenom Buri, i jedan od njegovih unuka je veliki bog Odin.

Odin je imao dvojicu braće. Kasnije su oni ubili diva Ymira. Njegovo su telo odneli u sredinu Ginnungagapa. Od njega su stvorili svet. Ymirova krv postala je more i jezera, njegovo meso zemlja, od kosti su nastale planine, a od zuba i vilica stene. Od lobanje stvoritelji načiniše Nebo koje na sve četiri strane drži po jedan patuljak. Od iskri i plamena u Muspellu nastala je žeravica koja je postavljena u središte Ginnungagapa umesto zvezda i planeta. Ymirov je mozak poskočio u Nebo i nastali su oblaci. Kasnije Ymirove obrve poslužile su kao utvrđenje grada Midgarda unutar kojeg su mogli živeti ljudi.
Jednoga dana, Odin i njegova braća šetali su duž morske obale. Prošli su pokraj dva drveta Jasena i Bresta. Od njih stvoriše čoveka i ženu podarivši im duh i život, razumnost i moć kretanja, govora, sluha i vida. Bogovi ih odvedoše da žive u Midgardu. Tada i sami sebi sagradiše utvrđenje koje nazvaše Asgard. Izvan Midgarda i Asgarda i nadalje je bilo hladno područje Zemlje divova, ili Jotunheima, kao večna pretnja svetu koji su stvorili bogovi.
Prema skandinavskoj mitologiji, (a tako je i u većini mitologija), pre nego što je nastao svet već je postojala materija, ali ne u obliku sposobnom da preživi. Pre kosmosa postojao je haos. Krajnja toplota na jugu sudarala se s krajnjom hladnoćom na severu. Verovatno su bogovi već postojali, ali o tome nema određenih podataka. Opšte je prihvaćeno mišljenje da su bogovi, iznad svih Odin, organizovali svet ali nisu ga stvorili. Možda se svet pojavio kao rezultat spontanog međudelovanja između hladnoće i toplote, ili je pak nastao iz pojedinih udova diva. Nije bilo pokušaja da se nađe konačno objašnjenje.
Bogovi su oblikovali svet i stvorili prostor za sebe nazvan Asgard, i prostor za ljude – Midgard. U sredini sveta je moćno stablo Yggdrasil ili Odinov hat (posredno poređenje sa vešalima). Grane mu se pružaju preko celog sveta. Korenje se širi preko područja koje nastanjuju ljudi, u carstvo mrtvih i u svet snežnih divova koji žive u područjima snega i leda pored granica ljudskih nastambi. U podnožju stabla je izvor najveće mudrosti. Kosmosu neprestano prete opasnosti. Glavni izvor opasnosti dolazi iz Zemlje divova i posebni Thorov zadatak jeste da neprestano nadzire divove. U mitovima Thor se često opisuje kako "borbom rasteruje divove", a kada divovi ukradu njegovo oružje, posebno njegov fantastični malj, gotovo nastupa panika. Svet bogova i ljudi je nesiguran, prete mu neprijateljske sile

17default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:36

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Prema odinističkim vjerovanjima, svjetovi leže među grančicama svjetskog jasena Yggdrasila. Ovo stablo ima tri korijena, a svaki od njih se hrani na drugom izvoru. Jedan se od njih proteže do Asgarda, gdje leži sveti izvor Urda. Kraj tog izvora se nalazi hala gdje tri Norne izrađuju mrežu Wyrda, a to znači da dizajniraju uzorak sam po sebi neizmijenjiv, ali unutar kojeg djelovanja pojedinca ili kolektiva utječu na budućnost na način koji jest izmijenjiv i otprije nepoznat. Imena triju sestara su Urd (Prošlost), Verdandi (Sadašnjost) i Skuld (Budućnost). One čuvaju tajne Kozmosa i stvaraju nadolazeće životne staze. Još jedan njihov važan zadatak je špricati svetom vodom sa izvora lišće Jasena. Dvije ptice, imenom Labudovi, hrane se na tom izvoru te od njih dolazi rasa ptica istog imena.

Drugi korijen Yggdrasila završava na mjestu bivše Ginnunga Gap, gdje je Mimirov izvor. Div Mimir čuva mudrost i razumijevanje u ovom izvoru, i pije iz njega iz svog roga. Jedino živuće biće osim diva koje je dobilo gutljaj ove vode bio je Sveotac Odin, ali u zalog je dao svoje oko. Napokon, treći korijen Jasena je u hladnom Niflheimu, gdje je izvor Hvergelmir. Zmija Nidhogg, okružena nebrojivim manjim zmijama, glođe taj korijen odozdo.

U granama Drveta sjedi orao sa sokolom Vedrfolnrom među očima,a postoji i vjeverica Ratatosk koja trči gore-dole uza stablo sijući zavidne riječi među orla i zmiju Nidhogg.

Među grančicama, četiri jelena – Dainn, Dvalinn, Duneyr i Durathror - grizu lišće.

Postoji devet svjetova u granama Drveta: dva prvobitna svijeta – Niflheim, kraljevstvo leda te Muspell, ili Muspellheim – zemlja vatre. Zemlja čovječanstva je Midgard. Divovi žive u Jotunheimu, Tamni Elfovi, ili Patuljci, žive u Svartalfheimu,a Svijetli Elfovi u Ljossalfheimu. Postoje dvije obitelji Bogova – Vanir i Aesir. Prvi naseljavaju Vanaheim, a drugi Asgard. Do Asgarda se dolazi putem trobojnog plamenog Bifrost mosta, kojeg čuva Heimdall.

Svijet kamo odlaze duše ljudi umrlih od prirodnih bolesti, ili starosti, zove se prema njegovoj gospodarici – Hel. Do njegovih kapija vodi Gjol-most, nazvan prema istoimenoj rijeci koju premošćuje. Duše hrabrih ratnika poginulih u bitkama su upućene u Valhalu, jednu od Odinovih dvorana, i tamo se svakog dana pripremaju za konačnu bitku Ragnarok.

Valhalla ( Hala ubijenih) je izuzetno velika – ima 540 vrata, a svaka su toliko velika, da kroz njih može proći 800 ratnika istovremeno. U potpunosti je izgrađena od sjajnih štitova i strijela. Svake se večeri odvija zabava – svi ratnici koji su časno poginuli u bitkama, jedu meso vepra Saehrimnira kojeg kuhar Andhrimnir kuha u kotlu Eldhrimniru. Vepar ponovno oživi svakog dana te biva ponovno skuhan svake večeri. Odin uvijek daje svoju hranu svojim dvama vukovima. Dva gavrana mu sjede na ramenima i pričaju mu što su vidjeli i čuli proteklog dana. Koza Heidrun grize iglice drveta Laerad, a potom proizvodi medovinu iz vimena. Šampionima piće poslužuju Valkire koje su ih odabrale za Odinovu službu. Tijekom dana, svi oni naporno treniraju za konačnu bitku, a oni koji poginu na poljima, ponovno ožive uvečer. Oni će biti najveća sila kad rog objavi Ragnarok.

18default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:37

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

Divovi uglavnom naseljavaju Jotunheim, iako ih se može pronaći i u drugim 'neugodnim' svijetovima (Ledeni Divovi u Niflheimu ili Vatreni Divovi – poput Surtra - u Muspellheimu). Oni su protivnici Bogova i ljudi, a pokrenuti su strašću za moći zadobivenom čistom snagom. Može ih se interpretirati kao moćni pohlepan dio naših vlastitih duša, ako bismo primijenili karakteristike stvorenja Yggdrasila na mikrokozmos pojedine osobe.

Većina zlih stvorova koji će biti vođe Ragnaroka, direktni su potomci Divova. Pa ipak, ne bi trebalo uzeti za činjenicu da svo zlo dolazi od njih, jer svaki čovjek, pa čak i svaki Bog, može biti zaveden u tamniju stranu. Važno je i zapamtiti da prvobitan život potječe upravo od rase Divova, i da je i sama obitelj Aesir potekla od prvih Divova

19default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:38

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

elfovi


SVIJETLI ELFOVI

Svjetli Elfovi su stanovnici Ljossalfheima. Oni su prirodnjačka, lijepa bića puna vrlina. Njima vlada Frey iz obitelji Vanir.



MRAČNI ELFOVI

Mračni elfovi, ili patuljci, žive u Svartalfheimu. Kad je Ymir ubijen, Bogovi su pretvorili crve u njegovom tijelu u svjesna bića koja su uskoro zadobila oblik patuljaka. Oni su najproduktivnija vrsta. To su stari obrtnici, stvaraoci mnogih važnih predmeta, među kojima je najhvaljeniji Thorov čekić Mjollnir. Evo kako je Mjollnir nastao: sinovi patuljka Ivaldija napravili su zlatnu kosu za Sif koja raste poput prave kose, nakon što ju joj je Loki odrezao. Također su načinili Gugnir, koplje koje nikad ne staje na svom pravcu i Skidbladnir, najbolji brod koji ima povoljan vjetar čim digne jedra, ali može se držati u zavežljaju. Kad je Loki ugledao te predmete, okladio se u svoju glavu s patuljkom Brokkom da njegov brat Sindri nije u stanju napraviti tri objekta jednaka ovima po vrlinima. Ali, iako je svaka od stvari koju je Sindri stvorio, malo oštećena, jer ga je Loki u muhinom obličju grizao svaki put kad je izrađivao pojedini predmet, sve su one osvojile natjecanje. Odin je izabrao prsten Draupnir, a ne koplje Gugnir, jer se iz njega svake devete noći stvaralo osam jednakih takvih prstena. Frey je glasao za vepra koji trči bolje od svakog konja i koji čak i s najtamnijeg mjesta sjaji iz svoje zlatne grive i čekinja, dok mu je Loki ponudio Skidbladnir. Thor je, pak , odlučio da zlatna kosa ima manju vrijednost od čekića Mjollnira koji nikada ne promašuje i uvijek se vraća u ruku. Nakon ove presude, Loki je prevario Brokka rekavši da mu ne daje niti komadić vrata jer su se dogovorili za glavu. Zato je patuljak zašio Lokiju usne jezikom umjesto da mu odsiječe glavu.

Četiri patuljka – Alrigg, Dvalin, Berling i Geer – bili su stvaraoci Freyine predivne zlatne ogrlice Brisingamena. Njihova je cijena bila noć sa svakim.

Trebali bismo spomenuti i četiri ‘kozmička’ patuljka. Kad su Bogovi stvorili nebo iz Ymirove lubanje, postavili su četiri patuljka da je drže: Nordri (Sjever), Surdri (Jug), Austri (Istok) iVestri (Zapad).

20default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:38

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
--------------------------------------------------------------------------------

Norne su stvorenja koja određuju sudbine, bilo pojedinim osobama, bilo cijelome svijetu. Kaže se da postoje tri vrste Norna: one koje potječu od elfova pridaju radostan život ljudima; one koje su iz rase tamnih elfova upravljaju onim ljudima koji pate od zle kobi. Tri norne kraj izvora Urd dolaze iz rase Bogova. Te tri Norne svjetske sudbine su Urd (Prošlost), Verdandi (Sadašnjost) i Skuld (Budućnost). One predu mrežu Wyrda u svojoj dvorani pokraj izvora Urd gdje završava jedan od korijena svjetskog drveta. Njihova je najveća mitološka svrha pomoći nam da otkrijemo duhovno značenje Wyrda i stopljene utjecaje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti na nečiju sudbinu. Sve bi to trebalo imati značajan utjecaj na razvijanje sposobnosti ovladavanja runama.

21default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:38

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Ljudi su stanovništvo Midgarda. Stvorili su ih Bogovi, njihovi zaštitnici. Nakon što su stvorili ljudsku rasu, odmah su im sagradili utvrdu za zaštitu od Divova. Bogovi su podijelili svoje najveće darove s nama, uključujući govor, osjećanje, mišljenje, te još uzvišenija umijeća, poput poezije ili svaladavanja runa.

ASK I EMBLA

Ovo su prvi muškarac i žena, nazvani prema jasenu (ask) i brijestu (embla) iz kojih su izrađeni. Točnije, kad su Odin, Vili i Ve okončali stvaranje svijeta, pronašli su dva trupca, oblikovali ih te je svaki od njih dao neki od božanskih darova beživotnim formama: Odin im dade duh i život, Vili osjećaje, a Ve oblik, govor, sluh i vid.

MUNDILFARI

Mundilfari je otac dvoje djece, koje je nazvao Mjesec i Sunce. Ta su imena uvrijedila Bogove toliko da su postavila djecu neka obasjavaju svijet, uvijek bježeći pred dva vuka, tako da nikad namjerno ne prekinu ciklus.

LIF I LIFTHRASIR

Muškarac Lif i žena Lifthrasir su dvoje pripadnika ljudske vrste koja su skrivena u Hoddmimir Holtu, mjestu unutar Yggdrasila. Nakon Ragnaroka, oni će se probuditi i ponovno naseliti svijet rasom ljudi.

22default Re: Nordijska mitologija taj 21/8/2009, 21:38

wexa


aspektastro tim
aspektastro tim
Valkire su polubožice koje odabiru najhrabrije i najčasnije muškarce ubijene u bitkama i vode ih Ocu ubijenih. Na gozbama koje se odvijaju svake večeri u Dvorani ubijenih, one toče medovinu svojim najdražim ratnicima. Nazivaju ih i djevojke sa štitom. Prikazane su kao dame u oklopima na letećim konjima. U nekim dijelovima sjeverne Europe, smatralo se da preuzimaju oblik gavrana, a u drugim – labuda, ili čak oboje.

Najpoznatija Valkira je Brunhilda, koja nije izvršila Odinovu volju već je učinila ono što je sama smatrala ispravnim pa joj je kazna bila da se zaljubi u prvog muškarca kojeg ugleda. Preklinjala je Odina da promijeni kaznu pa je on napokon odlučio da je osudi na san u dvorcu okruženom vatrom seve dok je junak ne probudi pa će tako taj biti onaj kojeg će prvog ugledati i njezina ljubav. To joj je bila velika utjeha jer je znala da je samo hrabar muškarac može spasiti, bez obzira koliko će vremena proći. Valkira ne bi mogla podnijeti da se zaljubi u nevrijednu osobu. Odavde potječe priča o uspavanoj ljepotici Trnoružici i ovo je dio poznate Sage o Niebelunzima.

Dužnost Valkira je i odlučiti o ishodu bitke. Smatralo se lošim znakom vidjeti gavrana prije bitke.

Neke od Valkira su : najmlađa od tri Norne – Skuld; Gudr, Rota, Hrist, Mist, Hilda, Hlokk, Goll, Thrudr.... Dvije Valkire su i Božice – Jord – Thorova majka i Rindr, Valijeva majka. Božica Freya, Gospodarica ubijenih, mogla bi biti glavna Valkira.

Zanimljivo je spomenuti da je fenomen Aurora Borealis, Polarno svijetlo, pripisan Valkirama. Vjerovalo se da se pojavljivalo kad bi Valkire odjahale na bitke, a njihovi su štitovi sjali na nebu.

23default Re: Nordijska mitologija Danas u 01:20

Sponsored content


Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh  Poruka [Strana 1 od 1]

Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu

 
  •  

Free forum | © PunBB | Besplatan Forum međusobnog pomaganja | Signalizirajte zloupotrebu | Napravi bezplatan blog