Dobro dosli!
Ulogujte se ili registrujte svoj nalog :)
DRAGI CLANOVI NAKON 10 GODINA RADA FORUM CE BITI UGASEN DO KRAJA 2015 GOD. OTVARANJE NOVOG FORUMA BICE NAJAVLJENO NA FB STRANICI https://www.facebook.com/Alex.astrology

Niste konektovani. Konektujte se i registrujte se

 » Kafica.... » pitalice » klubic knjizevnika » FEDERIKO GARSIJA LORKA

FEDERIKO GARSIJA LORKA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole  Poruka [Strana 1 od 1]

1default FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 14/8/2008, 23:32

Guest


Gost
Federico Garcia Lorca je bio spanski pjesnik i dramaticar rodjen 1898. u selu Fuente Vaqueros pored Granade. Sin imucnog andaluzijskog veleposjednika koji nije bas bio uspjesan djak.
1909. se s roditeljima seli u Granadu. 1919. godine radi studiranja knjizevnosti i prava odlazi u Madrid gdje se upoznaje i druzi s mnogim tadasnjim spanskim intelektualcima. Tamo se upoznaje i sprijateljuje s umjetnicima Luisom Bunuelom i Salvadoreom Dalijem. Muziku je ucio kod M. de Falle koji mu je usadio ljubav prema narodnoj pjesmi i usmjerio ga prema sakupljanju narodnog blaga.
U Madridu se upoznaje s aktuelnim evropskim i svjetskim zbivanjima i problemimam.
Krajem dvadesetih godina postaje depresivan ponajvise zbog neprihvacanja okoline i prijatelja njegove homoseksualne orijentacije. Bunuel i Dali skupa saradjuju na filmu „Andaluzijski pas“ koji je Lorca protumacio kao osobni napad na njega. Uvidjevsi problem, njegovi roditelji ga salju na put po Americi. Od 1929. do 1930. boravi u SAD-u, ponajvise u New Yorku, a posjetio je i Kubu.
Nakon toga se vraca u novoproglasenu Republiku Spaniju. Na poziv svoga granadskog profesora, socijalista F. de la Riosa, prihvaca posao direktora i umjetnickog animatora studentskog putujuceg pozorista La Barraca s kojim je obisao sve krajeve Spanije, od najbogatijih do onih najzabacenijih. Pomoću pozorista je prikazivao djela spanske klasike i provodio je ideju o drustvenoj ulozi pozorista.
Za vrijeme izbijanja gradjanskog rata, Lorca se zatekao u Viznaru u Granadi. 19. augusta 1936. fasisticki vojnici su ga ulovili i izveli napolje, a tijelo su mu bacili u neobiljezen grob.
Francova vlada je pokušala unistiti spomen na Lorcu tako sto je unistila sva njegova djela, a spominjanje njegova imena je bilo zabranjeno. Buduci da je bio medju prvim i najslavnijim zrtvama spanskog gradjanskog rata, Lorca je ubrzo postao simbol zrtve politicke represije i fasisticke tiranije.
WIKIPEDIJA


DODATAK:

Avgusta 1936. godine, mesec dana nakon sto su se fasisticke snage generala Fransiska Franka digle da bi srusile legalnu vlast, republiku, cetiri muskarca su streljana nadomak Granade, na jugu Spanije.
Streljacki vod je, prema prici ocevidaca, najveci bes iskalio na jednom od ubijenih, pljujuci po njegovom telu i nazivajuci ga pogrdnim imenima, aludirajuci na njegovu homoseksualnost, dok su ga bacali u zajednicku grobnicu.

Zrtva je bio Federiko Garsija Lorka (38), omiljeni spanski pesnik, ciji se stihovi o ljubavi i smrti i danas citaju sirom sveta.

Sedam decenija posle Lorkine smrti, a 32 godine od kraja Frankove fasisticke diktature, posmrtni ostaci proslavljenog pesnika i dalje leze na istom mestu, na sumovitom proplanku nadomak sela Visnar, u Granadi.

Novi zakon o rehabilitaciji zrtava fasizma mogao bi, medjutim, da dovede do ekshumacije Lorkinih kostiju i njihovog polaganja u posebno obelezenu grobnicu. Mnogi Spanci smatraju da je skandalozno sto legendarni pesnik i dalje lezi zakopan "kao pas", ali se Lorkina porodica s tim ne slaze.

"Uspomena na Garsiju Lorku treba da zivi kroz njegovo delo, a ne njegove kosti", izjavila je pesnikova rodjaka Laura Garsija Lorka koja insistira da se grob ne dira.

Pobuna fasistickih snaga generala Fransiska Franka 1936. godine izazvala je gradjanski rat u kojem je, na obema stranama, poginulo najmanje pola miliona ljudi. Medju prvim zrtvama bio je Lorka, levo orijentisani intelektualac, ali i homoseksualac, sto je za fasiste bio ozbiljan prestup. Lorka je svojim perom, medjutim - kako je jednom izjavio jedan oficir Frankovih snaga - "vise naudio Franku nego neko drugi puskom".

Lorka je pisao o nepostovanju prava Cigana, kritikovao uskogrudost burzoazije i, cak, govorio protiv ponovnog, rimokatolickog "osvajanja" Granade - bastiona, pre vise od pet stoleca, arapskih osvajaca Iberijskog poluostrva. Lorka je uhapsen i ispitivan, a potom je odveden na mesto zvano Baranko de Visnar, zajedno s trojicom anarhista - i tu je streljan.

Njegova prerana smrt ga je ucinila medjunarodnom kultnom figurom koja je predstavljala takvu pretnju Frankovoj diktaturi da su njegova dela citavu deceniju bila zabranjena u Spaniji.

Novim zakonom vlada pruza podrsku udruzenjima koja su vec ekshumirala posmrtne ostatke vise od 1.000 ljudi kako bi se njihovim porodicama omogucilo da ih dostojno sahrane. Porodice dvojice ljudi koji su streljani zajedno s Lorkom, ucitelja Dioskora Galinda i toreadora Fransiska Galadija, traze da se njihove kosti iskopaju. Njihov zahtev je podstakao sporenje oko pitanja sta uciniti s Lorkinim posmrtnim ostacima, pise Tanjug.

"Ne govorimo o Garsiji Lorki kao umetniku, vec o nekome ko je jednak s hiljadama pokopanih tela... Ne zelimo da se pravi razlika i da se on izdvaja od ostalih", izjavila je Laura Garsija Lorka madridskom dnevniku "Mundo".

Drugi pak, poput istoricara Iana Gibsona, navode da bi ekshumacija mogla da pruzi istrazivacima nove, dragocene informacije poput odgovora na pitanje da li je, pre streljanja, Lorka bio mucen.

"Lorkini posmrtni ostaci ne pripadaju samo njegovoj porodici, već Spaniji i celom covecanstvu", izjavio je Fransisko Gonsales iz Udruzenja za obnavljanje istorijskog pamcenja koja je pokrenula kampanju za ekshumaciju.

(MONDO)

2default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 14/8/2008, 23:35

Guest


Gost
NEVERNA ZENA

Povedoh je do reke
misleci da devojka je,
al’ udata ona bese.

To bi nocu Svetog Jaga,
i skoro po dogovoru,
fenjeri su gasili se,
cvrcci poceli da svetle.
Iza zadnjih gradskih kuca
dotakoh joj grudi snene,
i one se rascvetase
kao zumbul grane nezne.
Sustanje sam ja slusao
ustirkane suknje njene,
kao kad komad svile
deset ostrih kama sece.
Krosnje drveca bez sjaja
postajale su sve vece.
Vidik pasa lajao je
u daljini iznad reke.

I prodjosmo kraj kupina,
trnja i trske zelene.
Ispod njene pundje na tlu
tad napravih udubljenje.
Ja odvezah svoju masnu.
Ona skide veo sa sebe.
Ja opasac s revolverom.
Ona jeleke svilene.
Nit’ smilje nit’ puzevi
nisu koze tako lepe,
ni kristali mesecevi
takvim sjajem ne trepere.
Noge njene bezahu mi
kao ribe uplasene,
do pola jos uvek hladne
a od pola sasvim vrele.
Najlepsom sam od putanja
jezdio te noci cele,
na zdrebici sedefastoj
bez dizgina i opreme.
Ja ne mogu ponoviti
stvari koje ona rece,
da obazriv budem
pamet nalaze mi i postenje.
Prljava od poljubaca
i od peska, podje s reke.
A na vetar ljiljani su
potezali sablje bele.
Kao pravi Ciganin sam
vladao se celo vece.
Najzad sam joj poklonio
kosaru od svile meke.
Al’ u nju se ne zaljubih
jer udata ona bese,
a rece da devojka je
kad povedoh je do reke.

3default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 14/8/2008, 23:36

Guest


Gost
GAZELA STRASNOG PRISUSTVA

Hocu da voda ostane bez korita.
Hocu da vetar ostane bez doline.

Da noc ostane bez ociju
i moje srce bez zlatnog cveta.

Da volovi razgovaraju sa sirokim liscem
i da glista umre u hladu.

Da blistaju zubi lobanje
i da zuta boja preplavi svilu.

Mogu da podnesem suton zelenog otrova
i slomljene lukove gde pati vreme.

Ali ne pokazuj mi svoju cistu nagotu
kao otvoreni crni kaktus u siblju.

Ostavi me sa ceznjom tamnih planeta
ali ne pokazuj mi tvoj svezi struk.

4default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 14/8/2008, 23:38

Guest


Gost
NOKTURNO

Bojim se mrtvog lisca.
Bojim se gaja punog rose.
Odoh da spavam .
Ako me ne probudis, ostavicu kraj tebe moje hladno srce.
Sta to zvoni tamo daleko?
Vetar u prozorskim oknima, moja ljubavi!
Stavio sam ti djerdane od zornih dragulja.
Zasto me ostavljas na ovom putu?
Ako odes daleko, moja ce ptica plakati i zelena loza nece dati vino.
Sta to zvoni tamo daleko?
Vetar u prozorskim oknima, moja ljubavi?
Nikada neces znati, sfingo od snega
koliko bih te zeleo u svitanjima kad pljusti kisa
i kad sa suve grane pada gnezdo.

5default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 15/8/2008, 21:43

Guest


Gost

6default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 15/8/2008, 21:44

Guest


Gost
Mala pesma o prvom poljupcu

U jutro zeleno
hteo bih da sam srce.
Srce.
U kasno popodne
hteo bih da sam slavuj.
Slavuj.
(Duso,
odeni se u boju narandze.
Duso,
odeni se u boju ljubavi.)
U jutro zivo
hteo bih da sam ja.
Srce.
A s' veceri
hteo bih da sam tvoj glas.
Slavuj.
(Duso,
odeni se u boju narandze.
Duso,
odeni se u boju ljubavi.)

7default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 15/8/2008, 21:53

Guest


Gost



Pjesnicko stvaralastvo

Prvu zbirku pjesama „Dojmovi i krajolici„ izdaje 1918. Napisana je u tradicionalnom stilu deskriptivnog realizma. Iako je romanticno raspjevana, tugaljiva i impresionisticka, njegova sljedeca zbirka „Knjiga pjesama„ počinje odrazavati odlike Lorcine poezije: duboki osjećaj za krajolik i rodnu zemlju, senzibilnost, smisao za muziku stiha, slikovitost, inventivnost metafora, a glavni motiv je smrt.
Nakon toga 1927. slijedi zbirka „Pjesme„ koja obuhvaca sve njegove stihove nastale 1921-1924. Njegova najpoznatija zbirka „Ciganski romancero„ izlazi 1928, a do 1936. izlazi u cak 6 izdanja. Navedena zbirka sadrzi 18 romanci o andaluzijskim Ciganima, o njihovim iskonskim strastima, vjerovanjima i sljepom predavanju sudbini. Ona sjedinjuje lirske, dramske i narodne elemente pjesnickog izraza. U zbirci „Spjev dubokog pjeva“ (1931.) je spojio iskustvo modernog pjesnika i andaluzijske narodne pjesme. Kompozicijski male pjesme ne postuju stroge metricke i strukturalne zakone teksta andaluzijske narodne pjesme, ali zato odaju pjesnicki dozivljenu dusu Andaluzije kroz slike i simbolike u kojima izrazavaju duboke i bolne patnje. Njegova sljedeca zbirka nastaje za vrijeme pjesnikova boravka u SAD-u. “Pjesme u New Yorku“ su izdane postumno 1940. u Mexicu. One su nadrealisticki pjesnikov dozivljaj Amerike kao haos moderne civilizacije bez imalo covjecnosti u sebi. Pise i elegije “Tuzaljka za Ignacijom Sanchezom Mejiasom“ (1935.), koji je napisan povodu smrti njegova prijatelja toreadora, i “Sest galjeskih pjesama“ (1935.) koje su pisane na galicijskom dijalektu. Piše i zbirku gazela i kasida “Tamaritski ciklus“ (1936.).



Poslednji put izmenio dragana dana 3/9/2008, 12:22, izmenio ukupno 2 puta

8default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 17/8/2008, 20:22

Gogi


aspektastro tim
aspektastro tim
E ovo je kao kad nekog pogodi narodna u kafani pa kazu joojjj de me nadje!
Tako je meni sada!

SVAKA CAST!

http://tarot.aspektastro.net/

9default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 17/8/2008, 22:54

Guest


Gost
Gogi ::E ovo je kao kad nekog pogodi narodna u kafani pa kazu joojjj de me nadje!
Tako je meni sada!

SVAKA CAST!

10default Re: FEDERIKO GARSIJA LORKA taj 3/9/2008, 12:37

Guest


Gost
"Ali sta da kazem o poeziji? Tu je: pogledaj. Imam oganj u rukama. Osjecam ga i baratam njime savrseno, ali ne mogu da o njemu govorim a da ne upadnem u literaturu. Razumijem sve poetike; mogao bih o njima govoriti kada ne bih svako pet minuta mijenjao misljenje. Ne znam. Mozda ce mi se jednog dana veoma svidjati rdjava poezija, kao sto mi se danas svidja (kao sto nam se svidja), ludo svidja, rdjava muzika. Zapalio bih Partenon nocu da ga sutradan izjutra pocnem ponovo zidati i da ga nikad ne dozidam.
U svojim sam predavanjima katkada govorio o poeziji, ali jedina stvar o kojoj ne mogu da govorim je moja poezija. Ne zato, sto nisam svjestan onoga sto radim. Naprotiv, ako je istina da sam pjesnik po milosti božijij – ili vrazijoj, istina je i da sam pjesnik zahvaljujući tehnici i naporu, i sto hocu da sasvim spoznam sta je pjesma...“

Federico G. Lorca

Sponsored content


Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh  Poruka [Strana 1 od 1]

Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu

 
  •  

Free forum | © PunBB | Besplatan Forum međusobnog pomaganja | Signalizirajte zloupotrebu | Napraviti svoj blog